{"id":1012,"date":"2019-12-29T05:14:01","date_gmt":"2019-12-29T05:14:01","guid":{"rendered":"http:\/\/blog.id-consulting.hr\/wp\/?p=1012"},"modified":"2020-01-06T09:03:50","modified_gmt":"2020-01-06T09:03:50","slug":"verona-italija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=1012","title":{"rendered":"Verona, Italija"},"content":{"rendered":"\n

Crvena boja simbolizira ljubav i romansu, ali i hrabrost, strast i \u017eudnju \u2013 osobine koje krase Shakespeareove Romea i Juliju. Pa gdje ih je drugdje Shakespeare mogao smjestiti nego me\u0111u crvene pala\u010de Verone.<\/p><\/blockquote>\n\n\n\n

U Veroni sam bio ve\u0107 nekoliko puta, a danas mi je Verona\npolazni aerodrom za moj put na Siciliju pa za\u0161to ne do\u0107i nekoliko sati prije i\nprisjetiti se lijepih uspomena? Jedna je ruska pjesnikinja jednom napisala da\nje Italija san koji se ne mo\u017ee prestati sanjati i mogu re\u0107i da je potpuno u\npravu. Koliko se god puta vratim u neki talijanski grad i dalje mi bude\nzanimljiv i uvijek na\u0111em bar ne\u0161to novo. Kao i svaki puta do sada u Veronu\ndolazim brzim jutarnjim vlakom iz Trsta.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
FrecciaRossa vlak na kolodvoru u Trstu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Kolodvor Porta Nuova u Veroni<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Verona je grad u sjevernoj Italiji koji se smjestio na\nobalama rijeke Adige, a spominje se kao rimski grad jo\u0161 od vremena prije Krista.\nGrad je oduvijek imao zna\u010dajnu strate\u0161ku va\u017enost budu\u0107i se nalazi na raskri\u017eju\nnekoliko magistralnih cestovnih, a u novije vrijeme i \u017eeljezni\u010dkih putova. No\nono po \u010demu je Verona najpoznatija djela su Williama Shakespearea koji ju\nvjerojatno nikada nije ni posjetio. Me\u0111utim, to ga nije sprije\u010dilo da svoje\ndvije izuzetno uspje\u0161ne fabule smjesti upravo u Veronu, pri \u010demu se posebno\nisti\u010de knji\u017eevni komad koji je postao sinonim za ljubav \u2013 Romeo i Julija.<\/p>\n\n\n\n

No Verona nije zanimljiva samo putnicima \u017eeljnim ljubavne\ndrame i zaljubljenicima u Shakespearea, ve\u0107 i ljubiteljima opere budu\u0107i se\nsvako ljeto tu odr\u017eava jedan od najpoznatijih festivala opere i to na\notvorenom, unutar stare rimske arene. Gladijatorske borbe zamijenile su borbe\nnajve\u0107ih opernih glasova dana\u0161njice i prakti\u010dki su svi vrhunski pjeva\u010di barem\njednom ovdje nastupali. Koliko se opera integrirala u Veronu govori i egipatski\nkip postavljen ispred \u017eeljezni\u010dke postaje kao asocijacija na najpoznatiju operu\nkoja se tamo izvodi \u2013 Aidu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Egipatski kip na trgu ispred kolodvora<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ali i na planu povijesne arhitekture Verona ima \u0161to ponuditi\n\u2013 od ve\u0107 spomenutog rimskog amfiteatra, preko mo\u0107nih mostova i utvrda, do\nsrednjovjekovnih pala\u010da i crkava koje krasi karakteristi\u010dan crvenkasti vapnenac\ni crvena terakota.<\/p>\n\n\n\n

Nakon \u0161to sam u garderobi na kolodvoru Porta Nuova ostavio\nkofer kre\u0107em na dvadesetominutnu \u0161etnju do bazilike San Zeno Maggiore. Do\nbazilike dolazim ulicom koja u na\u010delu slijedi staru fortifikaciju grada. Verona\nje oduvijek bila fortificirana, no tanke visoke zidine vremenom su se pokazale\nnedostatnima te se za vrijeme venecijanske vladavine moderniziraju i oja\u010davaju\nstvaraju\u0107i od Verone prakti\u010dki neprobojan grad. U 19. stolje\u0107u Veronu\npreuzimaju Habsburgovci kojima je Verona iznimno strate\u0161ki va\u017ena te dodatno\noja\u010davaju gradske zidine u skladu s vojnom tehnologijom toga doba. Te stare zidine\ndanas su pretvorene u jedan lijepi park, odnosno \u0161etnicu. Va\u017ean dio\nfortifikacije bili su i monumentalni ulazi u grad, a posebno se isti\u010du renesansna\nvrta Porta Palio uz koja sam pro\u0161ao na putu do bazilike.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Porta Palio<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
San Zeno Maggiore<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Bazilika San Zeno po\u010dela se graditi prije vi\u0161e od tisu\u0107u\ngodina i tipi\u010dni je primjer talijanske romanike. Crkva je izuzetno popularna\njer se smatra da su se u njenoj kripti vjen\u010dali Romeo i Julija, a i estetski je\nzanimljiva zbog svoje vi\u0161ebojne fasade u kombinaciji krem i roza boje te\npredivne rozete na pro\u010delju. Zvonik je odvojen od crkve, a sagra\u0111en je u\nsli\u010dnom stilu, posebice sa stanovi\u0161ta kolorita. Unutra\u0161njost bazilike je\nzadivljuju\u0107a, a organizirana je u tri razine. Na najvi\u0161oj razini nalazi se prezbiterij\nispod kojeg je smje\u0161tena kripta u kojoj se nalazi sarkofag s tijelom San Zena.\nSredi\u0161nji dio zapanjuje veli\u010dinom, a dekoriran je kombinacijom crvenog i\nbijelog mramora. Uz baziliku mo\u017ee se posjetiti i klaustar susjednog samostana\niz 9. stolje\u0107a. Za razliku od ostalih crkva u Veroni, ulaz u San Zeno Maggiore\nse napla\u0107uje, vjerojatno zbog povezanosti s Romeom i Julijom, no ljepota interijera\nopravdava cijenu ulaznice.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
San Zeno, klaustar<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
San Zeno, prezbiterij i kripta<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
San Zeno, sredi\u0161nja crkva<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u0160etnju nastavljam do obale rijeke Adige gdje se nalazi\npredivna \u0161etnica uz rijeku s pogledom na most Ponte Scaligero (ili Ponte Castelvecchio).\nNaziv Scaligero dolazi od imena dinastije koja je u srednjem vijeku vladala\nVeronom i za \u010dije je vladavine napravljen, dok se naziv Castelvecchio (stari\ndvorac) odnosi na fortifikacijski kompleks na koji se most nastavlja. Most je\nsagra\u0111en u 14. stolje\u0107u u tipi\u010dno goti\u010dkom stilu i ve\u0107ina \u0107e se stru\u010dnjaka\nslo\u017eiti \u2013 kao remekdjelo tada\u0161njeg in\u017eenjerstva. Namjena mu je bila prvenstveno\nobrambena, odnosno omogu\u0107avao je siguran bijeg iz dvorca prema Alpama.\nNa\u017ealost, u drugom svjetskom ratu most je sru\u0161en tako da danas mo\u017eemo vidjeti\nnjegovu obnovljenu verziju koja je zavr\u0161ena 1951. godine. Obnova mosta\nnapravljena je vrlo kvalitetno, ve\u0107ina originalnih dijelova izvu\u010dena je iz\nrijeke, a kamenje koje je nedostajalo vadilo se iz onog istog kamenoloma iz kojeg\nse stolje\u0107ima prije uzimao kamen za original. Dok su podno\u017eje i lukovi mosta\nsagra\u0111eni od kamena, ostali, posebice gornji dijelovi mosta, napravljeni su od\ncrvene terakote \u2013 materijala karakteristi\u010dnog za Veronu srednjeg vijeka. U\nsli\u010dnom je stilu sagra\u0111en i sam dvorac, a danas je u njemu smje\u0161ten muzej\nCastelvecchio, jedan od najva\u017enijih muzeja u gradu, gdje se osim remekdjela talijanske\nlikovne umjetnosti nalazi zlatarska zbirka, zbirka minijatura, ali i drevna\ngradska zvona. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Most Castelvecchio <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Castelvecchio <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Na mostu Castelvecchio <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u0160etnju nastavljam na drugoj obali rijeke. Sama \u0161etnica je iznimno\nugodna i prati obalu rijeke, a istovremeno pru\u017ea pogled na sve znamenitosti\nVerone. Zanimljivo je da i jako puno lokalnog stanovni\u0161tva koristi ovu \u0161etnicu \u2013\nuglavnom za tr\u010danje i \u0161etnju pasa. Prolazim uz dva suvremena mosta \u2013 Ponte\ndella Vittoria (most pobjede) i Ponte Garibaldi te dolazim do jo\u0161 jednog\npovijesnog mosta \u2013 Ponte Pietra (u prijevodu kameni most). <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Ponte della Vittoria <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Ponte della Vittoria <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Ponte Garibaldi<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Pogled na katedralu sa \u0161etnice uz rijeku Adige<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ponte Pietra sagra\u0111en je stotinu godina prije Krista kao dio\nstare rimske ceste koja je spajala Genovu i Akvileju. Most je kroz stolje\u0107a\nrenoviran pa se na njemu mogu uo\u010diti tri stila gradnje \u2013 rimska,\nsrednjevjekovna i venecijanska, pri \u010demu zadnja dva stila uz kamene blokove u\nve\u0107oj mjeri koriste opeku, \u0161to mu daje karakteristi\u010dan kolorit. U blizini mosta\nnalaze se i ru\u0161evine starog rimskog teatra sagra\u0111enog otprilike u isto doba kad\ni most, a tu je i arheolo\u0161ki muzej Verone otvoren u samostanu iz doba\nrenesanse. Kako se muzej nalazi na uzvisini, s tog se mjesta pru\u017ea i\nfenomenalan pogled na grad. Pri prelasku mosta Ponte Pietra horizontom dominira\nkupola renesansne crkve San Giorgio in Braida.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Ponte Pietra i arheolo\u0161ki muzej na brdu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
San Giorgio in Braida<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Ponte Pietra i ulaz u grad<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Dekorativni detalj na cesti uz Ponte Pietra <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Prelazim most i ubrzo dolazim do veronske katedrale Santa\nMaria Matricolare sagra\u0111ene u romani\u010dkom stilu u 12. stolje\u0107u. Pro\u010delje\nkarakterizira zabat te izbo\u010deni trijem s dva nivoa ukra\u0161en skulpturama. Kasnija\nrenoviranja dodala su goti\u010dke prozore i barokne fasadne ukrase. Unutra\u0161njost\nkatedrale karakteristi\u010dna je po crvenim mramornim stupovima. Zvonik se po\u010deo\ngraditi u 16. stolje\u0107u i jo\u0161 uvijek nije potpuno zavr\u0161en (nedostaje mu vrh),\niako je potpuno funkcionalan. U zvoniku ima deset zvona i njima se upravlja na\ntradicionalan veronski na\u010din kod kojeg zvona pri zvonjavi rade puni vertikalni\nkrug te omogu\u0107avaju izvo\u0111enje koncerata klasi\u010dne zvonarske glazbe. U katedrali\ndjeluje i jedna od najstarijih knji\u017enica na svijetu.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Katedrala<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Katedrala<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Ulica u okolici katedrale<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Nakon razgleda katedrale kroz ulice Via Duomo i Via Abramo\nMassalongo dolazim do jedne od najljep\u0161ih ulica Verone \u2013 Corso Santa Anastasia.\nOva ulica spaja trg Piazza Santa Anastasia i trg Piazza Erbe, a u njoj je niz\npredivnih srednjevjekovnih pala\u010da. Na po\u010detku ulice, na trgu Piazza Santa\nAnastasia, nalazi se istoimena goti\u010dka crkva \u010dija je gradnja zavr\u0161ila u 15.\nstolje\u0107u, a pripada dominikanskom redu. Pro\u010delje crkve nije nikad do kraja\nzavr\u0161eno i uglavnom je napravljeno od terakote bez ukrasa pri \u010demu se isti\u010de\ngoti\u010dki portal s freskama. S druge strane unutra\u0161njost crkve bogato je\nukra\u0161ena, kombinacijom bijelog i crvenog mramora, a tu je i niz slika poznatih\nveronskih majstora. Corso Santa Anastasia pru\u017ea jedinstveni pogled u Veronu\nsrednjeg vijeka \u2013 da nema modernih izloga mogli bi zamisliti da smo u sceni\nRomea i Julije. Posebno je za istaknuti kolorit pala\u010da koje su naj\u010de\u0161\u0107e u nekoj\nnijansi zemljano crvene boje.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Santa Anastasia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Santa Anastasia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Corso Santa Anastasia<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Kroz Corso Santa Anastasia dolazim do jednog on\nnajpoznatijih trgova Verone – Piazza delle Erbe (u prijevodu trg bilja). Na\nmjestu ovog trga u vrijeme starog Rima bio je forum, odnosno mjesto gdje se\nuglavnom trgovalo, a sli\u010dnu namjenu trg ima i danas te je tu more razli\u010ditih\n\u0161tandova. Na trgu ima nekoliko poznatih gra\u0111evina od kojih se isti\u010du stara\ngradska vije\u0107nica, barokni Palazzo Maffei, ukra\u0161en kipovima gr\u010dkih bogova\nispred kojeg se nalazi i bijeli mramorni stup na kojem je Lav svetog Marka,\nsimbol Republike Venecije. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Piazza delle Erbe <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Palazzo Maffei <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Na sredini trga nalazi se fontana iz 14. stolje\u0107a koju krasi\nkip koji se naziva Madonna Verona, a radi se o starom rimskom kipu isklesanom\n380. godine. Piazza Erbe prepuna je kafi\u0107a i restorana pa se ovdje mo\u017ee u\u017eivati\ni u izvrsnoj talijanskoj hrani i kavi s pogledom na trg. Na\u017ealost broj \u0161tandova\nje malo pretjeran i zna\u010dajno opstruira pogled tako da se trg vi\u0161e ne mo\u017ee na\npravi na\u010din do\u017eivjeti.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Fontana i Madonna Verona<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Piazza delle Erbe direktno je spojena s jo\u0161 jednim velikim\nveronskim trgom \u2013 Piazza dei Signori. Trg je nastao tijekom srednjeg vijeka, a\nome\u0111uju ga monumentalne gra\u0111evine, me\u0111usobno povezane arkadama i lo\u0111ama. U\nsredi\u0161tu trga postavljen je kip Dantea pa se zbog toga \u010desto naziva i Piazza\nDante. Jedna od najupe\u010datljivijih zgrada na trgu svakako je Palazzo della\nRagione iz 12. stolje\u0107a u kojoj su se izmjenjivale razli\u010dite politi\u010dke i\nadministrativne institucije, a sada je u njoj smje\u0161tena galerija modernih\numjetnosti. Pala\u010da se nalazi izme\u0111u dva trga, a posebno je zanimljiv njen\nimpozantni toranj Torre dei Lamberti visok 84 metra, \u010dija je gradnja zapo\u010dela u\n11. stolje\u0107u. Piazza dei Signori je u zadnjih nekoliko godina postao centar\ndru\u0161tvenog \u017eivota Verone, posebice me\u0111u studentskom populacijom koja se tu\n\u010desto zabavlja sviranjem gitare, plesom i capoeirom. Iako adventsko vrijeme\nVeroni daje posebnu \u010dar, s druge strane onemogu\u0107uje u\u017eivanje u starinama. Na\nPiazza dei Signori ima toliko \u0161tandova s hranom da se izme\u0111u njih jedva mo\u017ee\nkretati, a pogled na okolne pala\u010de je u potpunosti zaklonjen. \u010cak se i visoki Danteov\nkip jedva uo\u010dava. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Piazza dei Signori <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Torre dei Lamberti <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Na Piazzu delle Erbe nastavlja se ulica Via Cappelo gdje se\nna broju 23 nalazi vjerojatno najve\u0107a atrakcija Verone \u2013 Julijina ku\u0107a. Naravno,\npovezanost ove ku\u0107e s Shakespeareovom pri\u010dom samo je rezultat fikcije, no nekad\nse dobro malo prepustiti ma\u0161ti. U povijesti je tu ku\u0107u naseljavala obitelj\nCappello – ime sli\u010dno talijanskoj verziji Julijina prezimena Capulletti i\ndatira jo\u0161 iz 13. stolje\u0107a, dok je poznati Julijin balkon dodan tek u 20. stolje\u0107u.\nU dvori\u0161tu se nalazi kip Julije, \u010diju desnu dojku trljaju horde i horde turista\nne bi li si na taj na\u010din donijeli sre\u0107u u ljubavi, iako ju je sama Julija imala\nvrlo malo. Unutar ku\u0107e nalazi se mali muzej s kostimima iz razdoblja renesanse\ni krevetom koji se koristio u filmskoj adaptaciji pri\u010de Franca Zeffirellija iz\n1968. godine. Koliko je jaka ljudska potreba za istinskom ljubavi svjedo\u010di niz\ngrafita i bilje\u017eaka posjetitelja na kojima su ispisani njihovi ljubavni jadi.\nUpravo su ti grafiti bili i inspiracija za poznati romanti\u010dni film Pisma Juliji\niz 2010. godine. Spomenimo da je i Romeova obitelj Montecchi tako\u0111er postojala\nu Veroni i bila je dionikom mnogih \u017eestokih borbi za kontrolu mo\u0107i, no nema\nzapisa o rivalstvu s obitelji Cappello. Shakespeare je inspiraciju za Romea i\nJuliju vjerojatno prona\u0161ao u pjesmi Arthura Brookea iz 1562. u kojoj se\nspominju ta dva imena i njihova tragi\u010dna ljubav. Prezimena Capulletti i\nMontecchi spominju se i u stihu Danteova \u010cistili\u0161ta, objavljenom u 14.\nstolje\u0107u. Julijinu ku\u0107u posjetio sam tijekom pro\u0161lih izleta u Veronu pa se ne\nguram previ\u0161e. Ina\u010de, red za do\u0107i do Julijina kipa i provesti ritual trljanja\ndojke prote\u017ee se daleko niz ulicu. \u010cini se da dana\u0161njem svijetu najvi\u0161e od\nsvega nedostaje upravo ljubav.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Via Cappelo <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Julijin balon i poruke po zidovima<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Ritual trljanja dojke i \u010dekanje na njega<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Veronska pala\u010da karakteristi\u010dne boje<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Nastavljam \u0161etnju kroz Via Cappelo do raskri\u017eja s Via Stella\nkoja se nastavlja s Via Anfiteatro i evo me kod za\u0161titnog znaka Verone \u2013 rimske\narene na najve\u0107em veronskom trgu – Piazza Bra. U vrijeme kada je nastala arena\n– u 1. stolje\u0107u, ova je lokacija bila daleko izvan gradskih zidina i glavnih\nkomunikacijskih putova, a grad se areni po\u010deo pribli\u017eavati u 12. stolje\u0107u, dok\nse sam trg formirao tek u 17. stolje\u0107u. Svoju popularnost stekao je nakon\npoplo\u010davanja krajem 18. stolje\u0107a kada me\u0111u veronskom aristokracijom postaje\npopularniji od Piazze dei Signori, \u0161to isti\u010de i Goethe u svojim Putovanjima\nItalijom objavljenim 1817. godine. I danas je trg mjesto odr\u017eavanja razli\u010ditih\nsajmova i manifestacija. Na trgu se nalazi nekoliko pala\u010da nastalih izme\u0111u 15.\ni 18. stolje\u0107a, pala\u010da Palazzo Barbieri u kojoj je smje\u0161teno administrativno\nsjedi\u0161te op\u0107ine te zadivljuju\u0107e o\u010duvana rimska arena sazidana od bijelog i roza\nkamena.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Palazzo Barbieri <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Veronska arena i Piazza Bra<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Dimenzije arene elipti\u010dkog oblika zaista su impozantne 152,43\nx 123,23 m, ili 520 x 420 rimskih stopa, a u rimskoj vrijeme mogla je primiti\n30000 gledatelja dok je danas zbog sigurnosnih razloga taj broj ograni\u010den na\n15000. Veliki potres 1117. godine gotovo je u potpunosti uni\u0161tio vanjski prsten\narene, a materijal ru\u0161evine po\u010deo se koristiti za gradnju okolnih zgrada. O\nnjenoj za\u0161titi po\u010delo se pri\u010dati tek u 13. stolje\u0107u, a dolaskom mleta\u010dke vlade\n1450. godine za\u0161tita arene kao spomenika stavljena je i u statut grada, a na\nozbiljnoj se restauraciji po\u010delo raditi u 16. stolje\u0107u. U posljednje vrijeme\narena je sve \u010de\u0161\u0107e doma\u0107in glazbenih koncerata (primjere Paul McCartney, One\nDirection, Il Volo, Adele, \u2026) , a 22. velja\u010de 2026. arena \u0107e biti doma\u0107in\nceremonije zatvaranja Zimskih olimpijskih igara. No ono po \u010demu je arena\nnesumnjivo najpoznatija je festival opere, a operne se predstave u areni\nodr\u017eavaju od 1913. godine. Zanimljivo je da operne produkcije u areni nisu\nkoristile mikrofone ili zvu\u010dnike sve do 2011. godine. Iskreno se nadam da \u0107u si\njednom uspjeti priu\u0161titi iskustvo opere u veronskoj areni, po mogu\u0107nosti s\nAnnom Netrebko u glavnoj ulozi.<\/p>\n\n\n\n

Vrijeme predvi\u0111eno za Veronu polako mi isti\u010de tako da \u0161etnju\nzavr\u0161avam i na Piazza Bra sjedam u gradski autobus koji me vodi \u017eeljezni\u010dke\npostaje. U garderobi uzimam kofer, lovim bus za zra\u010dnu luku i taman sti\u017eem na\npravu sicilijansku ve\u010deru u Palermo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crvena boja simbolizira ljubav i romansu, ali i hrabrost, strast i \u017eudnju \u2013 osobine koje krase Shakespeareove Romea i Juliju. Pa gdje ih je drugdje Shakespeare mogao smjestiti nego me\u0111u crvene pala\u010de Verone.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1002,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[78],"tags":[54,82,80,83,51,62,72,81],"class_list":["post-1012","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-italija","tag-blog","tag-fotografije","tag-italija","tag-photo","tag-putovanja","tag-travel","tag-travelblog","tag-verona"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1012","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1012"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1012\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1019,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1012\/revisions\/1019"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1002"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1012"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1012"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1012"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}