{"id":1020,"date":"2020-01-05T13:08:38","date_gmt":"2020-01-05T13:08:38","guid":{"rendered":"http:\/\/blog.id-consulting.hr\/wp\/?p=1020"},"modified":"2020-12-25T21:20:31","modified_gmt":"2020-12-25T21:20:31","slug":"palermo-sicilija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=1020","title":{"rendered":"Palermo, Sicilija"},"content":{"rendered":"\n

“Tko barem jednom posjeti Siciliju nikad ne\u0107e biti li\u0161en nostalgije za njom!”<\/p> David Herbert Lawrence, engleski knji\u017eevnik <\/cite><\/blockquote>\n\n\n\n

Svoj posjet Siciliji zapo\u010dinjem u njenom glavnom gradu \u2013\nPalermu. Grad se smjestio na obali Tirenskog mora ispod planine Monte\nPellegrino. Po\u010deci naseljavanja ovog podru\u010dja se\u017eu jo\u0161 u prapovijesno doba, dok\nse grad po\u010dinje formirati u doba Feni\u010dana 743. godine prije Krista. Sam naziv\nPalermo potje\u010de od feni\u010danske rije\u010di za luku. 254. godine prije Krista kontrolu\nna Palermom preuzimaju Rimljani, a raspadom Rimskog carstva postaje dijelom\nBizanta. 904. godine Palermo preuzimaju Arapi i grad u to vrijeme do\u017eivljava procvat.\nZapisi ka\u017eu da se Palermo na razme\u0111i prvog i drugog tisu\u0107lje\u0107a po svojoj\nljepoti mogao usporediti s Kairom u Egiptu te Cordobom u \u0160panjolskoj \u0161to\ndovoljno govori o njegovoj povijesnoj va\u017enosti. Nakon Arapa, u 11. stolje\u0107u u\nPalermo dolaze Normani i on postaje prijestolnica novonastalog kraljevstva\nSicilije. <\/p>\n\n\n\n

Arhitektura Palerma dominantno je barokna, s reliktima iz\nnormanskog doba te zna\u010dajnim utjecajem arapske i bizantinske umjetnosti.\nNa\u017ealost, grad je pretrpio te\u0161ka o\u0161te\u0107enja u bombardiranju tijekom drugog\nsvjetskog rata, a poslijeratna obnova nije i\u0161la u najboljem smjeru te je tek u\nzadnjih desetak godina Palermo po\u010deo poprimati svoj nekada\u0161nji sjaj.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Avion za Palermo na aerodromu u Veroni<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

U Palermo sti\u017eem 26. prosinca 2019. godine u ve\u010dernjim\nsatima Ryanairovim letom iz Verone i smje\u0161tam se u hotel Mercure Palermo\nCentro. Na svojim putovanjima nastojim biti vjeran hotelskom lancu Marriott, a\nako na destinaciji nema njihovih hotela sljede\u0107i mi je od interesa lanac Accor\nkojem pripada ovaj hotel. Hotel je smje\u0161ten u modernom dijelu sredi\u0161njeg\nPalerma, vrlo blizu ulice Cavour i kazali\u0161ta Politeama. <\/p>\n\n\n\n

Aerodrom u Palermu nije ba\u0161 blizu grada i transfer traje od\n45-60 minuta, ovisno o gu\u017evi i prijevoznom sredstvu. Ne volim se voziti\nautobusom tako da sam se odlu\u010dio za prijevoz vlakom. Vlak je u principu lokalni\nmetro te mi je zbog lokacije hotela bilo br\u017ee iza\u0107i na stanici Loli nego na\nglavnom \u017eeljezni\u010dkom kolodvoru do kuda vlak vozi.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Vlak na aerodromu u Palermu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Prva stvar u Palermu koju trebam napraviti je do\u0107i do hotela\n\u0161to je oko kilometar i pol hoda, a ono \u0161to odmah upada u o\u010di je funkcionalan\nkaos. Automobili su parkirani svakako, \u010desto je nemogu\u0107e pro\u0107i izme\u0111u dva auta\nkoliko su blizu jedan do drugoga. Semafori i pje\u0161a\u010dki prijelazi su tu, no u\nve\u0107ini slu\u010daja samo u teoriji. No s druge strane sve funkcionira, promet ne\nstoji, nitko se ne ljuti i ono najva\u017enije sve mi se doima iznimno sigurno. <\/p>\n\n\n\n

Dolazim u hotel, check-in prolazi zadivljuju\u0107e brzo, barem\nkod mojeg recepcionara. Kod njegove kolegice je sasvim druga pri\u010da no moram\npriznati da je komi\u010dno gledati sraz kultura, to\u010dnije njema\u010dke ustrojenosti i\nsicilijanske opu\u0161tenosti, a da nisam bio gladan ostao bi gledati kraj borbe.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Soba u hotelu Mercure Palermo Centro<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Soba nije ne\u0161to specijalno, niti ure\u0111enjem niti veli\u010dinom \u2013\ndrugim rije\u010dima nije ba\u0161 moj stil, no zaista ne namjeravam u sobi boraviti\nprevi\u0161e tako da mi ne smeta, a i cijena koju sam na\u0161ao je fantasti\u010dna. Poku\u0161ao\nsam pojesti u hotelskom restoranu, no prvo je trebalo \u010dekati na uslugu, a kad\nje konobarica kona\u010dno do\u0161la ispalo je da su sva meni zanimljiva jela rasprodana\ntako da sam odlu\u010dio pitati na recepciji za neko dobro mjesto u blizini. Na\nsre\u0107u, moj efikasni recepcionar je bio slobodan pa sam vrlo brzo dobio\npreporuku za nekoliko okolnih restorana.<\/p>\n\n\n\n

Prvo mjesto koje sam posjetio je ne\u0161to finiji restoran\nBebop. Mjesto je djelovalo obe\u0107avaju\u0107e, i \u010dinilo se da imaju slobodnih mjesta.\nMjesta je zaista bilo, no bilo mi je malo \u010dudno \u0161to sam trebao \u010dekati skoro 5\nminuta da mi uop\u0107e netko pri\u0111e i poka\u017ee mi stol. No, onda sam opet \u010dekao 15\nminuta da dobijem jelovnik. Restoran nudi moderne interpretacije tradicionalnih\nrecepata \u0161to mi se jako dopalo, no u sljede\u0107ih 20 minuta jo\u0161 mi nitko nije\npri\u0161ao i uzeo narud\u017ebu. Ina\u010de, restoran ima svega 8 stolova i dvije konobarice\nali samo jedna uzima narud\u017ebe, a to ne radi ba\u0161 efikasno. Izgubio sam\nstrpljenje i oti\u0161ao. \u010cini mi se da to nisu ni primijetile.<\/p>\n\n\n\n

Sljede\u0107e preporuka hotela bio je restoran Kliko koji nudi\ntradicionalnu ponudu jela te sam odlu\u010dio probati tamo. Dobiti stol nije bio\nproblem, no situacija je ista \u2013 dvije konobarice, \u010dekanje, samo jedna prima\nnarud\u017ebe (ne ku\u017eim sustav, ali dobro) i onda sam shvatio da je to o\u010dito na\u010din\nfunkcioniranja sicilijanskih restorana na koji se moram naviknuti i da mi je\nnajbolje sjesti i \u010dekati jer bi se moglo dogoditi da ostanem bez ve\u010dere.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Tjestenina alla Norma <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Odlu\u010dio sam se za dva sicilijanska jela \u2013 tjesteninu alla Norma\ni desert Cassata al forno. Tjestenina alla Norma dobila je ime po Bellinijevoj\noperi, kada je talijanski knji\u017eevnik Nino Martoglio jelo usporedio s tom\nizuzetnom operom (arija Norme smatra se jednom od najdelikatnijih arija iz\nsopranskog repertoara). Radi se o tradicionalnom sicilijanskom jelu u kojem je\nneka vrsta tjestenine pomije\u0161ana s umakom od raj\u010dice, patli\u0111ana, riccota sira i\nbosiljka. Jelo je vrlo jednostavno, no meni je bilo izuzetno fino i naru\u010dio sam\nga jo\u0161 nekoliko puta tijekom boravka na Siciliji. Cassata al forno kola\u010d je\nsli\u010dan piti od sira, odnosno vrlo lagani biskvit napunjen je kremom od riccote\ni zape\u010den. \u010ce\u0161\u0107e se na ulicama mo\u017ee na\u0107i hladna varijanta tog deserta, no tad\nje prekrivena marcipanom i ukra\u0161ena kandiranim vo\u0107em. Sljede\u0107ih dana probao sam\nhladnu varijantu, no moram priznati da mi je puno vi\u0161e sjela Cassata al forno.\nPolako me svladava umor tako da se nakon ve\u010dere vra\u0107am u hotel na spavanje.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Cassata al forno <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Ustajem rano i ve\u0107 u 6.30 sam na doru\u010dku koji uop\u0107e nije\nlo\u0161, a u ponudi je bila i Cassata koja me odu\u0161evila ve\u010der prije. U\nrazgledavanje kre\u0107em kako sam i planirao, to\u010dno u 7.00 i najprije odlazim do\nobale mora, to\u010dnije zaljeva La Cala. Ovaj duboki zaljev od 13. do 16. stolje\u0107a\nbio je glavna luka Palerma, nakon \u010dega se promet brodova polako po\u010delo izmicati\nprema sjeveru na prostor dana\u0161nje luke. U zadnjih desetak godina La Cala je\npretvorena u simpati\u010dnu turisti\u010dku marinu i \u0161etnicu.  <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
La Cala<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Sa obale mora, kroz Via Porto Salo ulazim u \u010detvrt La Kalsa.\n\u010cetvrt La Kalsa jedna je od najstarijih \u010detvrti Palerma \u010diji korijeni se\u017eu jo\u0161\nu deveto stolje\u0107e kada je ovdje sagra\u0111eno administrativno sredi\u0161te arapskog\nBal’harma kako se Palermo zvao prije nego su ga pokorili Normani 1072. godine.\nLa Kalsa je karakteristi\u010dna po svojim uskim i ponekad krivudavim ulicama koje\njoj daju \u0161tih arapskih medina, no ima tu i crkava i pala\u010da iz doba baroka.\nNa\u017ealost sjaj povijesne La Kalse ugasio se tijekom bombardiranja u drugom\nsvjetskom ratu i decenijama je stajala neobnovljena i zapu\u0161tena, ali u zadnjih\nnekoliko godina postaje sve popularnija, posebice u umjetni\u010dkom miljeu.<\/p>\n\n\n\n

Razgledavanje La Kalse zapo\u010dinjem s velikim trgom Piazza Marina \u2013 trgom mra\u010dne povijesti na kojem su se nekad davno izvr\u0161avala javna mu\u010denja i pogubljenja. U sredi\u0161tu se trga nalazi Garibaldijev vrt, poznat po ogromnim stablima smokve. Trg je okru\u017een nizom starih plemi\u0107kih pala\u010da, a tu je i barokna fontana Garraffo (nazvana prema arapskoj rije\u010di za obilje vode). <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Piazza Marina<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Garibaldijev vrt<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u0160etnju nastavljam kroz ulicu Via Aloro gdje dolazim do muzeja Pallazo Abatellis \u2013 regionalne umjetni\u010dke galerije koja se smjestila u staroj goti\u010dkoj pala\u010di iz 15. stolje\u0107a. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Ulica u La Kalsi<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Pallazo Abatellis <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Crkva u La Kalsi<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
La Kalsa, detalj<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Nastavljam do ulice Via Lincoln i botani\u010dkog vrta koji se prostire na 10 hektara, star je preko 200 godina i u njemu raste vi\u0161e od 12000 biljnih vrsta. Iako volim mir botani\u010dkih vrtova i rado bi ga posjetio, ovaj se otvara tek u 9 sati tako da ga ostavljam za idu\u0107i posjet Palermu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Botani\u010dki vrt u Palermu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u010cetvrt La Kalsa puna je kontrasta: izme\u0111u obnovljenih ku\u0107a nalazi se tu i tamo neka ru\u0161evina, uz stanovnike na rubu egzistencije \u0161eta se dama u bundi, uz predivno ure\u0111ene trgove ima i onih punih sme\u0107a. Rekao bih da se u La Kalsi mo\u017ee vidjeti neki stereotip Palerma prisutan u filmovima i romanima, iako bi to nazvao samo rudimentom. Kada sam pro\u0161ao \u010ditav Palermo \u2013 dobio sam dojam jednog modernog velegrada u kojem \u017eivot uop\u0107e nije lo\u0161.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Sva lica La Kalse<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

U La Kalsi sam vidio manje-vi\u0161e sve \u0161to je trebalo vidjeti te kroz ulicu Via Lincoln nastavljam do glavne \u017eeljezni\u010dke postaje Palermo Centrale gdje me u 8.31 \u010deka vlak za Cefalu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Palermo Centrale<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Trg ispred \u017eeljezni\u010dke postaje Palermo Centrale<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

U Palermo se vra\u0107am oko 11 sati i na redu je jo\u0161 jedna stara \u010detvrt \u2013 Albergheria. Sam naziv Albergheria u talijanskom jeziku zna\u010di preno\u0107i\u0161te, odnosno smje\u0161taj i naziv kvarta do\u0161ao je od izraza \u201eAlbergaria Centurbi et Capicii\u201c prema mjestu na koje je kralj Federico II iselio stanovnike gradova Centorbi i Capizzi koji mu se nisu htjeli pokoriti. U drugom svjetskom ratu i ovaj je kvart pretrpio zna\u010dajna o\u0161te\u0107enja, ali je puno bolje obnovljen nego La Kalsa, a karakterizira ga i izrazita multikulturalnost. Naime, Albergheriu su poslije drugog svjetskog rada po\u010deli naseljavati imigranti iz svih dijelova svijeta te se tu i danas mogu na\u0107i brojne zanatske radnje karakteristi\u010dne za neke druge kulture.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Albergheria, detalj<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Sa \u017eeljezni\u010dke stanice u ovu \u010detvrt ulazim kroz ulicu Via\nMaqueda i nakon nekih stotinjak metara \u010dujem karakteristi\u010dnu viku prodava\u010da na\ntr\u017enici koji urlanjem reklamiraju svoje proizvode. Radi se o povijesnoj tr\u017enici\nBallaro i ta je tr\u017enica ne\u0161to bez \u010dega se istinski Palermo ne mo\u017ee do\u017eivjeti.\nKoje je to obilje zvukova, mirisa i boja, svje\u017eih kvalitetnih namirnica,\nogromnih brokula i arti\u010doka, \u0161arenog vo\u0107a, \u0161tandova i \u0161tandova svih mogu\u0107ih\nvrsta riba i plodova mora, \u2026 Me\u0111utim, gotove hrane ima malo i Ballaro\ndefinitivno nije mjesto gdje se turist mo\u017ee najesti, iako je u ve\u0107ini vodi\u010da\nnavedeno druga\u010dije.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Tr\u017enica Ballaro<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Nakon razgleda tr\u017enice vra\u0107am se u ulicu Via Maqueda i \u0161e\u0107em\ndo predivnog trga Piazza Bellini na kojem se nalaze dvije zanimljive crkve La\nMartorana i San Cataldo. Crkva La Martorana sinergija je stilova \u2013 krasi ju\nromani\u010dki zvonik, barokna fasada i bizantinska kupola, dok je unutra\u0161njost\ndekorirana bizantinskim mozaicima iz 12. stolje\u0107a te freskama iz 18. stolje\u0107a.\nPravi naziv crkve je Concattedrale Santa Maria dell\u2019Ammiraglio, a ime La\nMartorana dobila je po Eloisi Martorani koja je u susjednom samostanu\nutemeljila benediktinski red. Susjedna crkva San Cataldo jedno je vrijeme\nslu\u017eila kao po\u0161tanski ured, a uz normanski (romani\u010dki) stil gradnje\nkarakteriziraju je tipi\u010dno arapske crvene kupole. San Cataldo se trenutno\nrenovira tako da se mogu vidjeti samo kupole. Sam trg dobio je ime prema starom\nkazali\u0161tu koje se nalazi na trgu, a nosi ime sicilijanskog skladatelja Vincenza\nBellinija. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Piazza Bellini sa svojim crkvama<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Piazza Bellini povezana je s trgom Piazza Pretoria. Taj je trg\nje dobio ime po pretorskoj pala\u010di iz 14. stolje\u0107a koja se tu nalazi. Pretor je\nfunkcija sli\u010dna funkciji dana\u0161njeg gradona\u010delnika tako da u toj pala\u010di ve\u0107\nstolje\u0107ima stoluje gradska vlast, a i danas ima istu funkciju. No ono \u0161to taj\ntrg \u010dini zanimljivim nije gradska vije\u0107nica ve\u0107 fontana koja se nalazi na\nsredini trga i koja se svrstava me\u0111u najljep\u0161e talijanske fontane. Fontana je\nsagra\u0111ena u 16. stolje\u0107u u Firenzi i trebala je krasiti vrt jedne firentinske\nvile. Me\u0111utim, vlasnik vile upao je u dugove i prodao je fontanu Palermu koja\nje tamo stigla u 644 dijela. Ova monumentalna fontana prikazuje 12 olimpskih\nbogova, razli\u010dite mitolo\u0161ke figure i \u017eivotinje te \u010detiri rijeke. Kako su kipovi\nna fontani goli, me\u0111u stanovnicima Palerma trg Piazza Pretoria po\u010deo se\nnazivati \u201etrg srama\u201c, \u0161to je dodatno motivirano i korumpirano\u0161\u0107u gradske vlasti\n18. i 19. stolje\u0107a.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Fontana na trgu Piazza Pretoria <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Sa trga Piazza Pretoria vra\u0107am se u ulicu Via Maqueda i nastavljam\ndo raskri\u017eja s ulicom Corso Vittorio Emanuele koje se naziva Quattro Canti\n(\u010detiri kuta) ili slu\u017ebeni trg Piazza Vigliena. Ovo je raskri\u017eje nastalo 1600.\ngodine i dijeli povijesni centar Palerma u 4 dijela: La Kalsu na istoku,\nAlbergheriu na jugu, Capo na zapadu i La Loggiu na sjeveru. Trg je osmerokutnog\noblika pri \u010demu se na \u010detiri strane nalaze ulice, a na druge \u010detiri barokne\ngra\u0111evine s gotovo identi\u010dnim fasadama. Na svakoj se fasadi nalazi fontana koja\nsimbolizira jedno godi\u0161nje doba, kip jednog kralja Sicilije te kip jedne\nza\u0161titnice Palerma. Zanimljivo je da se izgradnja ovog trga smatra prvim\nurbanisti\u010dkim planiranjem u Europi.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Quattro Canti <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

S trga Piazza Vigliena skre\u0107em u ulicu Corso Vittorio\nEmanuele i moja idu\u0107a postaja je katedrala. Corso Vittorio Emanuele prepun je\nsuvenirnica i kafi\u0107a koji posebno odu\u0161evljavaju svojom slasti\u010darskom ponudom.\nNe mogu odoljeti pogledu na cannole \u2013 originalnu sicilijansku slasticu te se\nzaustavljam u jednom od kafi\u0107a kako bi je probao, uz naravno nezaobilazni\ncappucino. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Predah uz cannoli i cappucino<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Cannoli su tube pr\u017eenog tijesta, punjene slatkim, kremastim\nnadjevom koji obi\u010dno sadr\u017ei ricottu, ali i neke modernije varijante, a sve se\n\u010de\u0161\u0107e mo\u017ee na\u0107i i punjen sladoledom. To je tradicionalni recept s \u0161ireg\npodru\u010dja Palerma, a pretpostavlja se da ima arapske korijene budu\u0107i se sli\u010dna\nslastica mo\u017ee na\u0107i i na Bliskom istoku.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Corso Vittorio Emanuele <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Brzo dolazim do monumentalne katedrale koja zaista ostavlja\nbez daha. Po\u010dela se graditi u 12., a zavr\u0161ena je tek u 18. stolje\u0107u tako da se\nna njoj mo\u017ee vidjeti \u010ditava povijest arhitekture \u2013 od normanske romanike preko\ngotike i baroka do neoklasike te se smatra najboljim primjerom eklektike\n(mije\u0161anja stilova) u sakralnoj arhitektonskoj ba\u0161tini \u010ditavog svijeta. Za\nSiciliju ova katedrala ima poseban povijesni zna\u010daj budu\u0107i je u njoj okrunjen prvi\nkralj Sicilije 1130. godine, a i danas je to najve\u0107a crkva na Siciliji.\nUnutra\u0161njosti dominiraju pilastri, a tu su i grobnice niza sicilijanskih\nvladara te bogata riznica. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Katedrala u Palermu<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Nastavljam \u0161etnju kroz Corso Vittorio Emanuele i dolazim do\nTrga Pobjede \u2013 Piazza della Vittoria. Na prostoru ovog trga nastao je drevni\nPalermo u doba Feni\u010dana, a u 16. stolje\u0107u sru\u0161en je ve\u0107i dio zgrada kako bi se\ndobio otvoreni prostor. Po\u010detkom pro\u0161log stolje\u0107a na prostoru trga napravljen\nje park poznat pod nazivom Villa Bonanno.         <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Villa Bonanno <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Na trgu se nalazi i jedna od najva\u017enijih povijesnih\ngra\u0111evina Palerma \u2013 Normanska pala\u010da. Kad su Normani osvojili Siciliju 1072.\ngodine i definirali Palermo kao glavni grad zaposjeli su arapsku pala\u010du koja se\nnalazila na ovom mjestu i pretvorili je u administrativno sredi\u0161te svoje\nvlasti, ali i privatni dom vladara. Kroz godine su je nadogra\u0111ivali no vremenom\nsu vladari po\u010deli gubiti interes za nju i svoje su rezidencije postavljali na\ndrugim mjestima iako je kod ve\u0107ine vladara administracija i dalje ostala ovdje.\nPala\u010da i danas slu\u017ei u dr\u017eavne svrhe te je u njoj smje\u0161ten regionalni parlament\nSicilije. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Normanska pala\u010da<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Uz pala\u010du su smje\u0161tena i monumentalna gradska vrata Porta\nNuova. Sagra\u0111ena su u 15. stolje\u0107u, a dodatno su ukra\u0161ena kako bi se obilje\u017eilo\nzauzimanje Tunisa od strane kralja Karla V, tako da telamoni na vratima\nprikazuju upravo to osvajanje. U 17. stolje\u0107u u potpunosti su uni\u0161tena u\npo\u017earu, ali su odmah i ponovno izgra\u0111ena. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Vrata Porta Nuova<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Telamoni na gradskim vratima Porta Nuova<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Prolazim kroz Porta Nuova te nastavljam kroz ulicu Via del\nBastione i dolazim do Crkve Sv. Ivana Pustinjaka. Ova je crkva arhitektonski\nprepuna orijentalnih utjecaja od kojih se isti\u010de pet arapskih kupola. Nastala\nje jo\u0161 u doba Rimljana, Arapi su je pretvorili u d\u017eamiju, a za vrijeme Normana\nponovno postaje katoli\u010dka crkva i biva povjerena benediktinskom redu. Nakon\nposjeta crkvi, nastavljam do obli\u017enjeg trga Piazza Indipendenza gdje se nalazi\nautobusna postaja za Monreale \u0161to mi je sljede\u0107e u planu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Crkva Sv. Ivana Pustinjaka <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Iz Monrealea se vra\u0107am malo iza 16 sati, tako da mi ostaje dovoljno vremena za razgled unutra\u0161njosti Normanske pala\u010de. Najva\u017enija atrakcija u pala\u010di je Palatinska kapela koju je dao napraviti prvi sicilijanski kralj Roger II. Kapela se isti\u010de predivnim bizantinskim mozaicima od kojih je najimpresivniji sredi\u0161nji mozaik s motivom Isusa Krista Pantokratora okru\u017eenog an\u0111elima, prorocima i svecima. Osim bizantinskih majstora, svoj trag u ovoj kapeli dali su i arapski umjetnici \u0161to je posebno vidljivo na drvenom stropu sredi\u0161njeg dijela. <\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Palatinska kapela<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Osim ove kapele mo\u017ee se pogledati dvorana u kojoj danas zasjeda parlament te nekoliko izlo\u017ebi posve\u0107enih povijesti vladara Sicilije.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Dvorana u kojoj zasjeda parlament<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Unutra\u0161nje dvori\u0161te Normanske pala\u010de<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"<\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Izlo\u0161ci u Normanskoj pala\u010di<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Nakon razgleda Normanske pala\u010de odlu\u010dio sam se vratiti pje\u0161ice u hotel i pri tome posjetiti moderni dio Palerma. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Bo\u017ei\u0107no ure\u0111enje Palerma<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Kroz ulicu Corso Vittorio Emanuele dolazim do raskri\u017eja Quatro Canti i tamo skre\u0107em u Via Maqueda prema trgu Piazza Giussepe Verdi i monumentalne zgrade opere poznate pod imenom Teatro Massimo. Ova je operna ku\u0107a najve\u0107a u Italiji, a tre\u0107a po veli\u010dini u Europi (ve\u0107e su od nje samo be\u010dka i pari\u0161ka opera). Gradnja ove opere zapo\u010dela je 1874. godine, a otvorena je 1897. Verdijevim Falstaffom. Arhitektura eksterijera je neoklasicisti\u010dka i inspirirana je gr\u010dkim hramovima Sicilije. Gledali\u0161te mo\u017ee primiti oko 1400 gledatelja, a u vrijeme kad je zgrada nastala i kad sigurnosni propisi nisu bili toliko strogi moglo je primiti \u010dak 3000 gledatelja. Ova operna ku\u0107a poznata je i u popularnoj kulturi i to po scenama iz kultne filmske trilogije Kum \u010diji je tre\u0107i nastavak izme\u0111u ostalih lokacija sniman i u Teatru Massimu. <\/p>\n\n\n\n

\"\"
Teatro Massimo<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Via Maqueda je prepuna kafi\u0107a i restorana i opet su me\no\u010darali cannoli te uzimam kratki predah uz ovu nevjerojatnu slasticu, ovaj puta\npunjenu s kremom od pistacija. Cannolo je prili\u010dno zasitan tako da \u0107u ga\nsmatrati ve\u010derom.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Cannolo s dvije vrste punjenja<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

\u0160etnju nastavljam kroz ulicu Via Ruggero Settimo i dolazim\ndo kazali\u0161ta Politeama. Ideja za vi\u0161enamjensko kazali\u0161te (odatle mu i ime) u\nkojem bi se smjestile popularne predstave nastala je jo\u0161 1865. godine, a\notvoreno je (iako neslu\u017ebeno) operom I Capuleti e i Montecchi Vincenza\nBellinija 1874. godine. Do kraja je zavr\u0161eno i slu\u017ebeno otvoreno Verdijevim\nOtellom u nazo\u010dnosti kralja Umberta I i kraljice Margherite 1891. godine.\nPolukru\u017ena gra\u0111evina s dva reda kolonada primjer je neoklasicisti\u010dke\narhitekture, a krasi ju impresivan ulaz u obliku trijumfalnog luka s bron\u010danom\nkvadrigom.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Politeama<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Na Via Ruggero Settimo nastavlja se najpresti\u017enija ulica\nPalerma \u2013 Via della Liberta . Ova veli\u010danstvena avenija, duga\u010dka je dva i pol\nkilometra i oblo\u017eena kro\u0161njama, a sagra\u0111ena je 1848. godine. U \u017eargonu se \u010desto\nnaziva i sicilijanski Champs-\u00c9lys\u00e9es jer obiluje trgovinama poznatih\nmodnih brendova i svojevrsna je \u0161oping meka Palerma.<\/p>\n\n\n\n

Ve\u0107 je prili\u010dno kasno i nakon prehodanih 25 km nisam za\nni\u0161ta drugo nego za vratiti se u hotel i odmoriti se te tako zavr\u0161avam svoj\nrazgled Palerma. Drugo jutro, odmah nakon doru\u010dka idem na aerodrom uzeti\nrent-a-car i kre\u0107em u nastavak razgledavanja Sicilije. Do aerodroma opet idem\nvlakom, ali ovaj puta sa postaje Palermo Centrale do koje sam do\u0161ao \u0161etnjom\nkroz ulicu Via Roma. Kao i kod svih drugih velikih ulica u Palermu i u ovoj ima\ndosta pala\u010da i crkava, a mene osobno fascinira monumentalna zgrada po\u0161te.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Crkva u ulici Via Roma<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Via Roma, detalj<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n
\"\"
Zgrada po\u0161te<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Vlak za aerodrom, odnosno za stanicu Punta Raisi savr\u0161eno je\nto\u010dan te u planirano vrijeme dobivam auto i kre\u0107em prema drevnoj Segesti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Tko barem jednom posjeti Siciliju nikad ne\u0107e biti li\u0161en nostalgije za njom!” – David Herbert Lawrence, engleski knji\u017eevnik<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1023,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[78,79],"tags":[54,80,86,84,83,85,87,62,72],"class_list":["post-1020","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-italija","category-sicilija","tag-blog","tag-italija","tag-italy","tag-palermo","tag-photo","tag-sicilija","tag-sicily","tag-travel","tag-travelblog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1020","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1020"}],"version-history":[{"count":23,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1020\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1113,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1020\/revisions\/1113"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1023"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1020"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1020"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1020"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}