{"id":1284,"date":"2020-01-19T07:37:54","date_gmt":"2020-01-19T07:37:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=1284"},"modified":"2020-12-25T21:19:55","modified_gmt":"2020-12-25T21:19:55","slug":"marsala-corleone-i-eraclea-minoa-sicilija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=1284","title":{"rendered":"Marsala, Corleone i Eraclea Minoa, Sicilija"},"content":{"rendered":"

\u201eI am an American, hiding in Sicily. My name is Michael Corleone.\u201c<\/p><\/blockquote>\n

Plan svojeg puta na Siciliju po\u010deo sam graditi na dva \u010dvrsta temelja \u2013 povijesti i hrani. Takav je trebao biti i ovaj dan \u2013 u jutarnjim satima trebao sam pogledati Marsalu, zatim oti\u0107i u arheolo\u0161ki park Selinunte, stati u drevnoj Heraclei Minoi, negdje ru\u010dati i u poslijepodnevnim satima razgledati anti\u010dke hramove Agrigenta. No anti\u010dku povijest zamijenila je suvremena povijest i fenomen Cosa Nostre koji je u popularnoj kulturi prakti\u010dki sinonim za Siciliju.<\/p>\n

Na filmsku trilogiju \u201eKum\u201c i prezime Corleone koje nose njeni protagonisti nalijetao sam prakti\u010dki na svakom turisti\u010dkom forumu i blogu koji se bavi Sicilijom. Moram priznati da mi je tu i tamo pala na pamet ideja o istra\u017eivanju tog aspekta Sicilije, no vjerojatno zbog neke podsvjesne nelagode time se nisam nastavio baviti do ovog jutra. Ne znam za\u0161to sam uop\u0107e i\u0161ao otvarati auto kartu koju sam dobio u rent-a-car agenciji, no kad sam je otvorio najve\u0107im slovima bio je ozna\u010den upravo gradi\u0107 Corleone. I odluka je pala. Nakon razgleda Marsale, arheolo\u0161ki park Selinunte zamijenit \u0107e Corleone.<\/p>\n

Dan zapo\u010dinjem rano. Ve\u0107 u 7.30 sam na doru\u010dku kojeg uz standardnu ponudu obilje\u017eava ko\u0161ara svije\u017eih naran\u010di sa obli\u017enje planta\u017ee. Mo\u017ee li doru\u010dak po\u010deti bolje nego svje\u017ee cije\u0111enim sokom od tek ubranih naran\u010di? Te\u0161ko. I tako okrjepljen kvalitetnim doru\u010dkom kre\u0107em u brzi razgled Marsale.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Marsala – Porta Nuova<\/figcaption><\/figure>\n

Grad Marsala nastao je 397. godine prije Krista kao feni\u010dka kolonija pod imenom Lilybaeum i vrlo se brzo nametnuo kao va\u017ena mornari\u010dka luka. Ina\u010de Lilybaeum u prijevodu zna\u010di \u201egrad koji gleda na Libiju\u201c budu\u0107i se \u010ditava sjeverna obala Afrike tada nazivala Libijom. U Prvom Punskom ratu 241. godine grad pada pod vlast Rimljana i ubrzo postaje jedan od najva\u017enijih rimskih gradova na Sredozemlju. Slabljenjem Rimskog carstva slabi i Lilybaeum, a 440. godine u potpunosti ga razaraju Vandali. Nakon toga vlast nad gradom preuzima Bizant koji nije pretjerano zainteresiran za njego razvoj. U 8. stolje\u0107u grad preuzimaju Arapi i nazivaju ga Mars el’Allah (Alahova luka) \u0161to je i korijen dana\u0161njeg naziva grada. U vrijeme Arapa Marsala ponovno po\u010dinje cvjetati, a grad ne gubi na va\u017enosti ni pod kasnijom vla\u0161\u0107u Normana i njihovih nasljednika.<\/p>\n

Za razvoj suvremene Marsale posebno je va\u017ean kraj 18. stolje\u0107a kada Englez John Woodhouse prepoznaje kvalitetu lokalnog vina i razvija proizvod sli\u010dan portugalskom portu kojeg naziva Marsala te je po tom vinu grad danas i najpoznatiji. Marsala je desertno vino s visokim postotkom alkohola, to\u010dnije vi\u0161e od 17%. Postoje tri vrste ovog vina: ambra, oro i rubino. Prve dvije vrste proizvode se od bijelog, a zadnja od crnog gro\u017e\u0111a. Vino sam imao prilike probati kao poklon dobrodo\u0161lice u hotelu i zaista je izvrsno.<\/p>\n

Stara Marsala je kompaktna i nema neki pretjerano veliki broj atrakcija te je uspijevam razgledati u sat vremena \u0161etnje. Na nekoliko minuta hoda od hotela nalazi se jedna od glavnih ulica starog grada Via XI Maggio. Ulica je dobila ime po datumu kojim je zapo\u010dela suvremena talijanska povijesti, a koji je usko vezan uz Marsalu. Naime, revolucionar Giuseppe Garibaldi 11. svibnja 1860. godine upravo je u Marsali zapo\u010deo s procesom ujedinjenja Italije u dr\u017eavu kakvu danas poznajemo.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Marsala – stari grad (pogled prema Porta Garibaldi)<\/figcaption><\/figure>\n

Na kraju ulice Via XI Maggio nalaze se monumentalna gradska vrata Porta Nuova sagra\u0111ena 1790. godine. Kroz vrata se dolazi na veliki trg na kojem je arheolo\u0161ki park s ostacima starog Lilybaeuma te zgrada kina Cine Impero sagra\u0111ena po\u010detkom pro\u0161log stolje\u0107a, a koja danas slu\u017ei kao kazali\u0161te.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Marsala – Cine Impero<\/figcaption><\/figure>\n

Vra\u0107am se u ulicu Via XI Maggio i dolazim do glavnog gradskog trga Piazza della Repubblica. Na trgu se nalazi gradska vije\u0107nica iz 15. stolje\u0107a koju karakteriziraju dva reda arkada i galerija te toranj sa satom te se smatra jednom od najljep\u0161ih gra\u0111evina Marsale. Vije\u0107nica se danas naziva Pala\u010da 7. travnja podsje\u0107aju\u0107i na datum pobune protiv tada\u0161njih vladara Bourbona koja se ovdje dogodila 1860. godine, a kojom je iskazana podr\u0161ka ideji ujedinjenja Italije. Trg Piazza della Repubblica poznat je i pod nazivom Loggia budu\u0107i sa na mjestu vije\u0107nice nekada nalazila gradska lo\u0111a. Na trgu se nalazi i katedrala posve\u0107ena Sv. Tomi iz Canterburyja.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Marsala – vije\u0107nica<\/figcaption><\/figure>\n

Katedrala je nastala u 12. stolje\u0107u u doba kad su Sicilijom vladali Normani koji odr\u017eavaju bliske odnose s engleskom krunom pa se i k\u0107i engleskog kralja Henrika II, Giovanna Plantageneta udala za tada\u0161njeg kralja Sicilije Williama II. Prema predaji Giovanna \u00a0je dala sagraditi ovu katedralu kako bi iskupila grijehe svoga oca koji je optu\u017een da je ubio Sv. Tomu, tada\u0161njeg biskupa Canterburyja. Time je obja\u0161njena posve\u0107enost sicilijanske katedrale engleskom svecu. U doba renesanse, u 15. i 16. stolje\u0107u stara normanska katedrala zna\u010dajno je pove\u0107ana, a i dalje se kroz povijest dodatno ure\u0111ivala tako da je danas njena vanj\u0161tina uglavnom barokna, dok ulazni portal krase rokoko ukrasi. Iza katedrale se nalazi muzej flamanskih tapiserija iz 16. stolje\u0107a s biblijskim motivima koje su bile u posjedu nadbiskupa Marsale.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Marsala – katedrala<\/figcaption><\/figure>\n

Sa trga Piazza della Repubblica skre\u0107em u ulicu Via Garibaldi koja me vodi do drugih i rasko\u0161nijih gradskih vrata Porta Garibaldi. Ta su se vrata prije zvala Porta di Mare (Morska vrata), a preimenovana su nakon Garibaldijevog dolaska u Marsalu 1860. godine koji je kroz njih u\u0161ao u grad. Upravo stoga se ta vrata \u010desto smatraju simbolom po\u010detka suvremene Italije. Stilski ova vrata odra\u017eavaju arhitekturu 16. stolje\u0107a i podsje\u0107aju na rimska trijumfalna vrata. Bogato su ukra\u0161ena jonskim stupovima i ni\u0161ama dok je sredi\u0161nji ukras kip okrunjenog orla \u2013 simbol \u0161panjolskih Habsburgovaca. Uz sama vrata smje\u0161tena je i stara gradska ribarnica.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Marsala – Porta Garibaldi<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Marsala – obala<\/figcaption><\/figure>\n

Pro\u0161ao sam kroz vrata i od\u0161etao do Via Colonnello Maltese koja se nalazi na obali mora, no taj dio grada je u principu moderna rezidencijalna \u010detvrt bez nekih atrakcija. Vra\u0107am se istim putem, pa iz Via Garibaldi skre\u0107em u Via Abele Damiani gdje se nalazi crkva Du\u0161a \u010cistili\u0161ta (Chiesa delle Anime del Purgatorio). Crkva je nastala u 16. stolje\u0107u i krasi je izrazito bogato barokno pro\u010delje, a na trgu ispred crkve nalazi se lijepa barokna fontana. Crkva je nedavno restaurirana, no vi\u0161e se ne koristi u religijske svrhe ve\u0107 kao kongresna dvorana i sala za koncerte.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Marsala – Chiesa delle Anime del Purgatorio<\/figcaption><\/figure>\n

Nastavljam kroz ulicu Via Giusseppe Garraffa koja me vodi do trga Piazza del Carmine gdje se nalazi moj hotel. Trgom dominira osmerokutni zvonik crkve Annunziata koja predstavlja najva\u017eniji renesansni spomenik grada. U crkvi se danas nalaze gradska knji\u017enica i arhiv, a u samostanu koji je nekad pripadao crkvi smje\u0161ten je moj hotel. Trg je malen i simpati\u010dan, a na njega je gledala i moja hotelska soba. Bio je jako lijep osje\u0107aj ujutro otvoriti prozor i mislima se vratiti u doba renesanse.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Marsala – Piazza Carmine<\/figcaption><\/figure>\n

U Marsali sam vidio sve \u0161to sam planirao tako da se odjavljujem iz hotela i kre\u0107em dalje brdskom cestom SS188 prema Corleoneu. Cesta vodi kroz polja i bre\u017euljke doline rijeke Belice te zaista mogu re\u0107i da je vo\u017enja u\u017eitak za oko. Vrlo brzo se u daljini pojave i obrisi grada Salemija koji po\u010dinju dominirati horizontom.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Cesta Marsala – Salemi (SS188)<\/figcaption><\/figure>\n

Na\u017ealost poslu\u0161ao sam navigaciju i skrenuo s glavne ceste i vi\u0161e mi u fokusu nije Salemi ve\u0107 kozji put kroz koji se moram probiti. Cesta dijelom nema asfalta, a dijelom je toliko o\u0161te\u0107ena da sam morao upregnuti sve svoje voza\u010dke vje\u0161tine kako bi zaobi\u0161ao prepreke. Nije lo\u0161e spomenuti da su prepreke osim kamenja na cesti bile i u obliku stada ovaca, neposlu\u0161nih krava, divljih pasa, krepalih lisica i ogromnih koli\u010dina \u017eivotinjskog izmeta. Sve u svemu jedna avantura koju \u0107u prili\u010dno dugo pamtiti i trenutak u kojem sam bio zahvalan na punom rent-a-car osiguranju.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Malo avanturisti\u010dke vo\u017enje<\/figcaption><\/figure>\n

Nakon dvadesetak kilometara ove avanturisti\u010dke vo\u017enje sti\u017eem u Salemi. Grad Salemi za povijest dana\u0161nje Italije izuzetno je va\u017ean budu\u0107i je upravo ovdje Garibaldi proglasio aneksiju Sicilije Italiji 14. svibnja 1860. godine. Zanimljivo je da je tog dana Salemi progla\u0161en glavnim gradom Italije, iako na svega nekoliko dana.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Salemi, centar<\/figcaption><\/figure>\n

Grad je nastao na mjestu drevnog elimljanskog grada Halyciae kojeg 272. godine prije Krista zauzimaju Rimljani i nazivaju ga Alicia. U petom stolje\u0107u zauzimaju ga Vandali, zatim pada pod vlast Bizanta, a 827. godine preuzimaju ga Arapi kada po\u010dinje njegov zna\u010dajan razvoj. U arapsko doba grad dobiva ime Salemi (na arapskom zdrav i siguran grad), a Arapi na okolna polja donose niz novih poljoprivrednih kultura. Dolaskom Normana u 11. stolje\u0107u grad sve vi\u0161e dobiva na va\u017enosti, a u 12. stolje\u0107u gradi se dvorac koji danas dominira gradom. U gradu ima nekoliko lijepih crkava, a tu je i niz zanimljivih muzeja od kojih se posebno isti\u010du muzej posve\u0107en ujedinjenju Italije (Museo del Risorgimento) te muzej posve\u0107en mafiji (Museo della Mafia).<\/p>\n

\"\"<\/a>
Salemi, detalj<\/figcaption><\/figure>\n

Za ovaj grad nisam ni znao da postoji prije nego sam kroz njega pro\u0161ao i kad bi sad ponovno pripremao putovanje, vjerojatno bi no\u0107enje iz Marsale prebacio ovdje. Ovako sam ga samo uspio vidjeti iz auta, a nisam stao niti kraj jedne od glavnih atrakcija. Ne zato jer nisam imao vremena, ve\u0107 zato \u0161to sam se na ovaj dio puta krenuo impulzivno i bez adekvatne pripreme, nailaze\u0107i na gradove pukom slu\u010dajno\u0161\u0107u i na\u017ealost nesvjestan njihove va\u017enosti. No ako ni\u0161ta, vo\u017enja kroz grad bila je zanimljiva \u2013 trebalo je pro\u0107i kroz niz izuzetno strmih, zavojitih i uskih ulica.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Nakon Salemija, nakon svega nekoliko kilometara dolazim do grada Nuova Gibellina gdje se kratko uklju\u010dujem na autoput, a zatim cestama SP 46 i SP 20 dolazim do grada Camporeale.<\/p>\n

Grad Nuova Gibellina potpuno je nov grad, od temelja sagra\u0111en sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a nakon \u0161to je staru Gibellinu u potpunosti uni\u0161tio potres. Me\u0111utim, grad ne odaje u sebi ni\u0161ta novo, dapa\u010de iz auta djeluje prili\u010dno umorno iako prema turisti\u010dkom vodi\u010du tu ima zanimljivih modernih skulptura. Me\u0111utim, pogled iz auta nije me previ\u0161e dojmio pa se nisam odlu\u010dio na zaustavljanje. Camporeale je mali brdski gradi\u0107 nastao u srednjem vijeku, a zna\u010dajnije pro\u0161iren u 18. stolje\u0107u \u010dija je najve\u0107a atrakcija sveti\u0161te Madonna dei Peccatori, a isti\u010de se i neoklasicisti\u010dka crkva San Antonio. Kao i Nuova Gibellina, grad mi se nije u\u010dinio toliko atraktivnim da bi se u njemu zaustavljao.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Camporeale<\/figcaption><\/figure>\n

Ono \u0161to je u ovom dijelu vo\u017eenje bilo zanimljivo su definitivno krajolici uz ceste SP 46 i SP 20. Bre\u017euljci, polja, stada krava, divlji psi i ne pretjerano dobro odr\u017eavani prometni znakovi glavna su obilje\u017eja ove relacije. Posebno bi izdvojio divlje pse koji predstavljaju realnu opasnost o kojoj treba voditi ra\u010duna ako se odlu\u010duje zastati radi fotografiranja \u2013 psi su ve\u0107ih pasmina i ne djeluju niti malo prijateljski.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Nastavljam cestama SP 27 i SP 4 koje me vode do odredi\u0161ta \u2013 grada Corleone. Ovaj dio puta ne razlikuje se previ\u0161e od prethodnog, ali se kao dodatna zanimljivost pojavljuju spori traktori koje je izuzetno te\u0161ko zaobi\u0107i. Na ovoj sam se dionici oslonio na putokaze, a ne na navigaciju i nisam skretao s glavne ceste ako se to kuda sam vozio uop\u0107e mo\u017ee nazvati cestom. Siguran sam da bi se kod nas ceste u takvom stanju u potpunosti zatvorile za promet. Na nekim je mjestima cesta propala do granice prohodnosti i bojao sam se da \u0107u se morati okrenuti i potra\u017eiti alternativni put, no nekako sam savladao prepreke i do\u0161ao do toliko o\u010dekivanog Corleonea.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Grad Corleone postao je poznat kada se njegovo ime povezalo s imenom mafija\u0161ke obitelji u ameri\u010dkoj filmskoj sagi “Kum.” Iako mafija\u0161ka obitelj Corleone postoji samo u kinematografskoj fikciji, Corleone je duboko povezan s mafijom. \u0160tovi\u0161e, poslijeratna Cosa Nostra (sicilijanska mafija) obiluje mafija\u0161kim \u0161efovima iz Corleonea, koji su nakon nekoliko mafija\u0161kih ratova uspjeli prevladati nad drugim skupinama, u\u010dinkovito kontroliraju\u0107i \u010ditavu Siciliju. U dana\u0161nje vrijeme, nakon uhi\u0107enja vode\u0107ih mafija\u0161kih \u0161efova Corleone je i dalje dom njihove bli\u017ee i dalje rodbine te se mogu istra\u017eiti mjesta na kojima su mafijski \u0161efovi \u017eivjeli ili se skrivali. Neka od najzvu\u010dnijih imena povezanih s Corleoneom su Luciano Liggio, Salvatore Riina i Bernardo Provenzano. Koliko je ovdje (bio?) jak utjecaj Cosa Nostre govori i \u010dinjenica da je ne tako davno gradsko vije\u0107e Corleonea na nalog dr\u017eavne vlasti raspu\u0161teno zbog prevelike povezanosti s mafijom. Iako je u Kumu dio radnje smje\u0161ten u Corleone, on tu nije sniman budu\u0107i je u to vrijeme bio ve\u0107 previ\u0161e razvijen tako da su ga glumila sela u okolici Taormine.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Corleone – detalj<\/figcaption><\/figure>\n

Sicilijanska mafija nastajala je stolje\u0107ima i u po\u010detku nije imala zlo\u010dina\u010dke konotacije. Naime stanovnici Sicilije bili su \u017ertve \u010destih promjena vladara i po\u010deli su se udru\u017eivati radi za\u0161tite svojih lokalnih interesa. Sama rije\u010d mafioso u svojim korijenima nema ni\u0161ta negativno ve\u0107 se odnosi na osobu koja je sumnji\u010dava prema vlasti. No vrlo brzo te su se lokalne grupe po\u010dele distancirati od sredi\u0161nje vlasti i provoditi svoju vlastitu pravdu, da bi na kraju prerasle u nasilne zlo\u010dina\u010dke organizacije.<\/p>\n

Za procvat mafije zaslu\u017ena je upravo talijanska vlast nakon ujedinjenja Italije. Sicilija je geografski izdvojena i bilo ju je te\u0161ko kontrolirati te vlada oko 1870. godine poku\u0161ava uspostaviti red na Siciliji uz pomo\u0107 mafija\u0161kih klanova daju\u0107i im zauzvrat pre\u0161utni imunitet. Iako je vlada mislila da \u0107e ovaj aran\u017eman biti privremen, upravo je on infiltrirao mafiju u sve sfere sicilijanskog dru\u0161tva i kratkotrajnu vatrogasnu mjeru pretvorio u ozbiljan i dugotrajan problem. Kako bi jo\u0161 vi\u0161e oja\u010dali, sicilijanski klanovi zapo\u010deli su s ceremonijama inicijacije u kojima su se novi \u010dlanovi zaklinjali na vjernost, a uveden je i kodeks pona\u0161anja pod nazivom omerta. Omerta zabranjuje bilo kakvu suradnju s vlasti i prokazivanje suu\u010desnika u slu\u010daju uhi\u0107enja, a vjeruje se da je upravo kr\u0161enje omerte od strane nekih klju\u010dnih mafija\u0161kih \u0161efova bilo klju\u010dno za slabljenje mafije.<\/p>\n

U vrijeme Mussolinija mafija je zna\u010dajno oslabila, no nakon njegova pada naprosto je procvjetala zahvaljuju\u0107i gra\u0111evinskom biznisu koji se razvio zbog potreba poslijeratne obnove, a u koji je mafija bila duboko infiltrirana. U dana\u0161nje vrijeme, prema tekstovima na talijanskim portalima, utjecaj Cosa Nostre je oslabljen, no ona je i dalje prisutna.<\/p>\n

Turisti na Siciliji \u010desto imaju neopravdani strah od mafije ne shva\u0107aju\u0107i da turisti nisu u njenom fokusu. Mafija se bavi politikom, poduzetnicima, velikim nov\u010danim iznosima, utjecajem i mo\u0107i. Oru\u0111e mafije u dana\u0161nje vrijeme nisu pi\u0161tolji i uli\u010dne borbe, ve\u0107 koriste puno sofisticiranije metode koje nisu toliko vidljive obi\u010dnom puku. \u0160tovi\u0161e, statisti\u010dko istra\u017eivanje pokazuje da je Palermo grad s najni\u017eom ukupnom stopom kriminala me\u0111u dvanaest najve\u0107ih gradova Italije. Treba istaknuti da se mafije boje i teroristi te je Sicilija sigurnije mjesto od mnogih svjetskih metropola i s tog tragi\u010dnog aspekta dana\u0161njice.<\/p>\n

Vratimo se sad na Corleone. To je mali gradi\u0107 s oko 12000 stanovnika koji mo\u017ee biti zanimljiv i izvan konteksta mafije. Arheolo\u0161ki nalazi pokazuju da je podru\u010dje Corleonea naseljeno jo\u0161 od prapovijesnog doba i antike, no zna\u010dajnija urbanizacija dogodila se tek 840. godine dolaskom Arapa. Dolazak Normana na Siciliju u 11. stolje\u0107u Corleone nije pretvorio u uspje\u0161an grad, ve\u0107 u uto\u010di\u0161te muslimanskih izbjeglica. U srednjem vijeku grad je obilje\u017eila \u010desta smjena vlasti, odnosno plemstvo je u vi\u0161e navrata grad me\u0111u sobom prodavalo. Arapski utjecaj na arhitekturu je zna\u010dajan \u0161to se posebno vidi po dvori\u0161tima i uskim ulicama koje neodoljivo podsje\u0107aju na arapsku medinu.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Corleone – detalj<\/figcaption><\/figure>\n

Na obli\u017enjim se liticama nalaze dva stara dvorca \u2013 Castello Soprano i Castello Sottano (gornji i donji dvorac). Gornji dvorac uzdi\u017ee se na osamljenoj litici koja nadvisuje sredi\u0161te grada. Pretpostavlja se da je sagra\u0111en u obrambene svrhe u 13. stolje\u0107u, sru\u0161io se u drugoj polovici 18. stolje\u0107a, a danas je od njega preostala samo jedna jednostavna kula. Castello Sottano sagra\u0111en je na padini litice jo\u0161 u vrijeme arapske dominacije, kasnije je slu\u017eio kao zatvor, a sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a preuzimaju ga i obnavljaju Franjevci te postaje samostan.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Corleone – dvorci<\/figcaption><\/figure>\n

Jedna od glavnih sakralnih atrakcija u Corleoneu je Chiesa Madre, odnosno glavna gradska crkva posve\u0107ena Sv. Martinu sagra\u0111ena u 14. stolje\u0107u, a dodatno ukra\u0161ena u 18. stolje\u0107u. Crkva \u010duva brojna umjetni\u010dka djela iz drugih sakralnih gra\u0111evina kojih danas vi\u0161e nema, poput drvenog kipa Sv. Sebastiana iz 1600-ih godina i pozla\u0107enog drvenog skulpturalnog kompleksa Madone Itria iz 16. stolje\u0107a. Istaknimo da je Corleone svojevremeno bio poznat i kao grad sa stotinu crkava.<\/p>\n

U dana\u0161nje vrijeme nezaobilazan je Anti Mafia muzej otvoren 12. prosinca 2000. godine. Ovaj muzej suvremene povijesti sadr\u017ei sobu posve\u0107enu tzv. Maxi procesu, “sobu poruka”, “sobu boli” i sobu posve\u0107enu Carlu Albertu Dalla Chiesi, talijanskom generalu koji se borio protiv terorizma, a kojeg je ubila mafija. Prva soba \u010duva sve najva\u017enije dokumente koje su tu\u017eitelji Giovanni Falcone i Paolo Borsellino izradili za Maxi-Process protiv mafija\u0161kih \u0161efova pod nazivom Corleonesi i najrelevantniji su dokaz borbe protiv mafije. U druge dvije sobe nalaze se fotogalerije koje su napravile sicilijanska fotografkinja Letizia Battaglia i njezina k\u0107i. Fotogalerije sadr\u017ee potresne fotografije povezane s borbom protiv mafije tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Soba posve\u0107ena Carlu Albertu Dalla Chiesi objedinila je slike mafijskih \u0161efova i tu\u017eitelja koji su se borili za obnovu pravde i zakonitosti na cijeloj Siciliji.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Putniku koji je planirao ne\u0161to vi\u0161e vremena za Corleone mo\u017ee biti zna\u010dajna informacija da se u okolici grada nalazi i jedan vodopad koji po slikama izgleda jako lijepo, no za njega u vrijeme posjeta nisam znao, a ne bi ga ni stigao posjetiti.<\/p>\n

Po dolasku u Corleone imao sam malih problema s prometom budu\u0107i je u jednoj od glavnih ulica bio sajam \u0161to se mojoj navigaciji nikako nije svi\u0111alo, no nekako sam uspio na\u0107i parkirno mjesto u blizini. Sajam nije bio ni\u0161ta posebno i jedino \u0161to mi se tu dopalo bila je slasti\u010darnica Sweet Temptation u kojoj je bila ogromna gu\u017eva tako da nisam uspio ni\u0161ta probati.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Corleone – sajam<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Corleone – slasti\u010darnica<\/figcaption><\/figure>\n

Vra\u0107am se u auto i vi\u0161e po intuiciji nego uz pomo\u0107 navigacije dolazim do trga Piazza Garibaldi gdje se nalazi muzej Anti Mafia. Muzej je na\u017ealost bio zatvoren za posjete, no sam trg mi je bio izuzetno simpati\u010dan, a u blizini je i crkva San Martino koju sam uspio razgledati.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Corleone<\/figcaption><\/figure>\n

U ovom trenutku sam bio prili\u010dno ljut na sebe jer sam se za Corleone odlu\u010dio impulzivno i nisam se za njega niti malo pripremio. Biti u Corleoneu i ne vidjeti Anti Mafia muzej je nedopustivo, no \u0161to je tu je. Ako ni\u0161ta ostaje motiv za jo\u0161 jedan posjet u budu\u0107nosti.<\/p>\n

Za izlazak iz Corleonea ponovno se oslanjam na navigaciju \u0161to naravno rezultira avanturom. Mislim da sam pro\u0161ao naju\u017eom i najstrmijom ulicom u \u017eivotu. Kada sam se napokon uspio izvu\u0107i iz grada do\u0161ao sam do mjesta s kojeg se pru\u017eao lijep pogled na stijenu s dvorcem Castello Superiore.<\/p>\n

\"\"<\/a>\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Izlaz iz Corleonea<\/figcaption><\/figure>\n

Corleone napu\u0161tam ogrankom ceste SS 188. Ubrzo dolazim do grada Campofiorito koji me iznena\u0111uje nevjerojatno pravilnim rasporedom ulica, iako iz auta nisam uo\u010dio neku drugu posebno zanimljivu atrakciju. Nastavljam uz malo mjesto Bisacquino smje\u0161teno na obroncima jednog bre\u017euljka, a \u010dija je glavna atrakcija katedrala Duomo di San Giovanni Battista iz 18. stolje\u0107a. Mjesto se \u010dini simpati\u010dno, no da bi ga posjetio trebao bi skrenuti s puta, a kako ne znam koliko me jo\u0161 vo\u017enje \u010deka samo nastavljam dalje. Uskoro mi se u daljini ukazuje jo\u0161 jedno vizualno zanimljivo mjesto – Chiusa Sclafani. Grad se nalazi na vrhu jednog bre\u017euljka i izdaleka se \u010dini zanimljiv, no za posjetiti ga trebalo bi napravit zna\u010dajno skretanje za \u0161to nemam vremena.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Chiusa Sclafani<\/figcaption><\/figure>\n

Put nastavljam nizom lokalnih cesta SP 19, SP 37 i SP 36 koje me vode kroz brojne planta\u017ee maslina i agruma. Ceste su i dalje uske, strme i zavojite, no za razliku od puta do Corleonea relativno dobro su odr\u017eavane te vo\u017enja ne predstavlja toliko veliki napor.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Nakon \u0161to sam pro\u0161ao malo mjesta\u0161ce Sant’ Anna na cesti SP 36 dolazim do zadivljuju\u0107eg prizora \u2013 ru\u0161evina dvorca Castelo di Poggiodiana. Dvorac Poggiodiana nalazi se na bre\u017euljku u mjestu Ribera, a ru\u0161evinama dominira cilindri\u010dna kula visoka 25 metara. Dvorac su u dvanaestom stolje\u0107u sagradili Normani u obrambene svrhe, a do \u010detrnaestog stolje\u0107a nazivao se Misilcassino. Kroz stolje\u0107a je dvorac \u010desto mijenjao vlasnike. U petnaestom stolje\u0107u pre\u0161ao je u posjed grofova Luna, kada se i po\u010dinje nazivati Poggiodiana po grofici Diani Luna. Od nekad monumentalnog dvorca danas su preostale samo ru\u0161evine.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Castelo di Poggiodiana<\/figcaption><\/figure>\n

Nakon nekoliko fotografija dvorca nastavljam cestom SP 36 i skre\u0107em na cestu SS 115 te se vra\u0107am svojim prvotnim planovima i posje\u0107ujem arheolo\u0161ko nalazi\u0161te i pla\u017eu Eraclea Minoa. Najprije odlazim do duge pje\u0161\u010dane pla\u017ee koja se nalazi iza borove \u0161ume i moram priznati da nisam o\u010dekivao ovako bajkoviti prizor. Pla\u017ea je djelomi\u010dno otvorenog tipa, a djelomi\u010dno organizirana u obliku kupali\u0161ta s restoranskom ponudom. Kako je zimsko vrijeme restorani su zatvoreni i pla\u017ea je prakti\u010dki prazna te zaista mogu u miru u\u017eivati u njenoj ljepoti. Posebno je zadivljuju\u0107i prizor bio s brda iznad pla\u017ee. Mogu samo zamisliti kolike tu gu\u017eve moraju biti ljeti.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Pla\u017ea Eraclea Minoa<\/figcaption><\/figure>\n

Nekoliko stotina metara iznad pla\u017ee nalazi se arheolo\u0161ki park s ostacima grada osnovanog u 6. stolje\u0107u prije Krista. Grad je nastao kao kolonija gr\u010dkog naselja Selinusa i dobio je ime Minoa, kako legenda ka\u017ee prema kralju Minosu sa Krete koji je do\u0161ao na Siciliju u potrazi za Dedalom. 510. godine grad zauzimaju Spartanci i daju mu ime Heraclea prema Herkulu koji je prema legemdi ovo podru\u010dje Sicilije osvojio u hrvanju s lokalnim herojem Eryxom. \u00a0Stolje\u0107e kasnije grad pada pod vlast Feni\u010dana. Nakon Punskih ratova grad preuzimaju Rimljani, a tada zapo\u010dinje njegovo propadanje i ve\u0107 je u 1. stolje\u0107u prije Krista napu\u0161ten.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Eraclea Minoa – arheolo\u0161ki park<\/figcaption><\/figure>\n

Arheolo\u0161ki park se sastoji od malog muzeja i ostataka grada kojima dominira dobro o\u010duvano staro kazali\u0161te. Na\u017ealost, u svrhu za\u0161tite kazali\u0161te je prekriveno plasti\u010dnim krovom pa je prizor puno manje spektakularan nego u kazali\u0161tu Segeste koje sam razgledao dan prije.<\/p>\n

Nakon razgleda Heraclee Minoe vra\u0107am se na cestu SS 115 i kre\u0107em ka mjestu gdje \u0107u no\u0107iti \u2013 Agrigentu. Usput prolazim uz grad Siculiana koji mi se izdaleka \u010dini zanimljiv, posebice svojim smje\u0161tajem na obroncima bre\u017euljka no ve\u0107 mi je malo podosta vo\u017enje te se tu ne zaustavljam.<\/p>\n

Oko 16 sati sti\u017eem u hotel Colleverde Park u Agrigento, taman prije nego je po\u010dela padati ki\u0161a. Izabrao sam jedan od boljih hotela u Agrigentu, ima \u010detiri zvjezdice i klasi\u010dnog je unutarnjeg ure\u0111enja koje mi se dopada, a uspio sam dobiti relativno dobru cijenu no\u0107enja. Ima privatni parking \u0161to mi je bilo bitno. Usluga nije spektakularna, no nemam nekih pretjeranih primjedbi. Kako je po\u010dela padati ki\u0161a odlu\u010dio sam se pozabaviti mailovima i popiti jedan dobar kapu\u010dino u hotelskom baru.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Hotel Colleverde Park<\/figcaption><\/figure>\n

Oko sedam sati prestala je padati ki\u0161a te sam pro\u0161etao do glavne atrakcije Agrigenta \u2013 arheolo\u0161kom parku s nevjerojatno dobro o\u010duvanim gr\u010dkim hramovima. Park \u0107u posjetiti ujutro, no pogled osvjetljene hramove svakako je prizor koji se ne smije propustiti. Nakon nekoliko fotografija vra\u0107am se u hotel na ve\u010deru.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Hram Agrigenta<\/figcaption><\/figure>\n

U sklopu restorana nalazi se prili\u010dno dobar, no i ne pretjerano jeftin restoran. U biti cijene hrane hotelu kompenziraju jeftiniju cijenu no\u0107enja. Ve\u010deru zapo\u010dinjem s predjelom od sira i arti\u010doka, a nastavljam sa tjesteninom u umaku od pistacija. Kao glavno jelo uzimam roladu od puretine, a za desert cassatu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Hotelska ve\u010dera<\/figcaption><\/figure>\n

Za ovaj se dan nisam uop\u0107e pripremio i koliko god da je s jedne strane bilo zanimljivo otkrivati razli\u010dite aspekte Sicilije, s druge strane je bilo i zamorno, posebice vo\u017enja. Napravio sam svega 230 kilometara, ali po cestama koje tra\u017ee maksimalnu fokusiranost i za volanom bio vi\u0161e od 6 sati.<\/p>\n

Idu\u0107e jutro mi je u planu prije svega razgledati Agrigento, a zatim napraviti novih 200 kilometara i do\u0107i do Raguse gdje sam rezervirao smje\u0161taj za idu\u0107u no\u0107. Usput namjeravam stati u Scicliju i Modici \u0161to je prili\u010dno gust raspored za koji se treba odmoriti te poslije ve\u010dere odmah odlazim na spavanje.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eI am an American, hiding in Sicily. My name is Michael Corleone.\u201c<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1285,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[78,79],"tags":[54,95,96,80,86,94,90,84,83,93,97,91,85,87,62,72],"class_list":["post-1284","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-italija","category-sicilija","tag-blog","tag-corleone","tag-eraclea-minoa","tag-italija","tag-italy","tag-marsala","tag-normani","tag-palermo","tag-photo","tag-putovanje","tag-roadtrip","tag-segesta","tag-sicilija","tag-sicily","tag-travel","tag-travelblog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1284","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1284"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1284\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1365,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1284\/revisions\/1365"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1285"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1284"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1284"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1284"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}