{"id":1368,"date":"2020-01-24T13:27:31","date_gmt":"2020-01-24T13:27:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=1368"},"modified":"2020-12-25T21:19:48","modified_gmt":"2020-12-25T21:19:48","slug":"agrigento-sicilija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=1368","title":{"rendered":"Agrigento, Sicilija"},"content":{"rendered":"

\u201eNajljep\u0161i grad koji su smrtnici ikad sagradili.\u201c Pindar, starogr\u010dki pjesnik<\/p><\/blockquote>\n

Agrigento je jedno od naj\u010de\u0161\u0107e posje\u0107ivanih turisti\u010dkih odredi\u0161ta na Siciliji, a razlog je nevjerojatno dobro o\u010duvan gr\u010dki hram anti\u010dkog grada Akragasa smje\u0161ten u arheolo\u0161kom parku u podno\u017eju suvremenog Agrigenta koji se naziva \u201eDolina hramova.\u201c No anti\u010dki hramovi nisu jedino \u0161to Agrigento pru\u017ea \u2013 centar grada mre\u017ea je strmih uskih ulica i stepenica, starih crkava, \u0161tandova, predivno ure\u0111enih dvori\u0161ta, trgovina, \u2026 Slobodno mogu re\u0107i da mi je \u0161etnja Agrigentom jedno od vizualno najdojmljivijih iskustava na Siciliji.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Agrigento, detalj<\/figcaption><\/figure>\n

No stavimo prvo Agrigento u neki povijesni kontekst. 689. godine prije Krista na ju\u017enoj obali Sicilije osnovana je gr\u010dka kolonija Gela, koju su naselili kolonisti sa Krete i Rodosa. Legenda ka\u017ee da su kolonisti izabrali mjesto na koje je Dedal sletio nakon \u0161to je pobjegao iz zatvora na Kreti. Lokacija Gele pokazala se izuzetno povoljna za uzgoj p\u0161enice kojom su njeni stanovnici uspje\u0161no trgovali te se Gela ubrzo razvila u nezavisan i mo\u0107an grad. Uspjeh grada trebalo je \u0161titi, a vlast svoje obrambene resurse nije usmjerila u gradnju utvrda ve\u0107 u osnivanje novog naselja na podru\u010dju dana\u0161njeg Agrigenta koje su nazvali Akragas po obli\u017enjoj rijeci i koje je Geli trebalo pru\u017eati za\u0161titu. Akragas je osnovan 580. godine, a ironija je da je svega 300 godina kasnije Phintias, tiranin iz Akragasa, Gelu sravnio sa zemljom.<\/p>\n

Akragas je od Gele udaljen oko sedamdeset kilometara \u0161to zna\u010di da je imao gotovo jednake uvjete za razvoj ratarstva, a njegova strate\u0161ka pozicija na vrhu litice davala mu je sigurnost te se i on po\u010deo ubrzano i uspje\u0161no razvijati. Desetak godina nakon osnutka Akragasa vlast nad gradom preuzima tiranin Phalaris. U to doba rije\u010d tiranin nije imala nu\u017eno lo\u0161e konotacije, ve\u0107 je ozna\u010davala vladara koji je samostalno preuzeo vlast nad nekim podru\u010djem. No upravo je Phalaris zaslu\u017ean za svu negativnost koja se danas ve\u017ee uz rije\u010d tiranin. Prvih nekoliko godina pod Phalarisom bilo je prili\u010dno dobro. Akragas je bio napredan grad i Phalaris je uvelike unaprijedio \u017eivot u gradu. Izgradio je vodovod te niz novih hramova i utvrda. Ali s vi\u0161e bogatstva i vi\u0161e snage dolazila je i ve\u0107a korupcija i puno intriga, a Phalaris je naprosto poludio od narcisoidnosti i paranoje. Tako Phalaris u povijesti nije ostao zabilje\u017een kao uspje\u0161an ve\u0107 kao surovi vladar koji se koncentrirao na osmi\u0161ljavanje novih metoda mu\u010denja. Njegov bron\u010dani bik u kojem bi do smrti pr\u017eio svoje neprijatelje i danas se spominje kao jedna od najstra\u0161nijih metoda torture u \u010ditavoj ljudskoj povijesti. Phalarisovo pona\u0161anje o\u010dito nije izmaklo Temidi, gr\u010dkoj bo\u017eici pravde te je Phalaris \u017eivot skon\u010dao upravo u utrobi svojeg bika.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Herin hram u arheolo\u0161kom nalazi\u0161tu<\/figcaption><\/figure>\n

Nakon Phalarisa na vlasti u Akragasu izmjenilo se jo\u0161 nekoliko tiranina, a vrhunac razvoja grada dogodio se u doba vladavine Terona (488. pr. Kr. – 473. pr. Kr.) kada je sagra\u0111en i najve\u0107i dio grada \u010dije ostatke danas mo\u017eemo vidjeti. Istaknimo da je u Teronovo doba u Akragasu djelovao i poznati filozof Empedoklo \u010dija je najpoznatija ideja da su sve tvari sa\u010dinjene od \u010detiri osnovna elementa: zemlje, vode, vatre i zraka<\/p>\n

Teronov sin Thrasydaeus svrgnut je s vlasti i u gradu zapo\u010dinje demokracija, a to je ujedno i bio po\u010detak kraja zlatnog doba grada. 406. godine prije Krista, nakon osmomjese\u010dne bitke, vlast nad gradom preuzimaju Feni\u010dani. Nekoliko godina kasnije Akragas je vratio samostalnost, no njegova mo\u0107, slava i veli\u010dina ostali su samo dijelovi pro\u0161losti. 262. godine prije Krista, tijekom Prvog Punskog rata vlast u gradu preuzimaju Rimljani i ve\u0107inu stanovni\u0161ta prodaju u roblje. 254. godine u grad se vra\u0107aju Feni\u010dani i prakti\u010dki ga do temelja razaraju. U Drugom Punskom ratu, 201. godine prije Krista Rimljani ponovno preuzimaju Akragas, obnavljaju ga i mijenjaju mu ime u Agrigentum \u010dime zavr\u0161ava burni period u \u017eivotu grada.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Concordijin hram<\/figcaption><\/figure>\n

U \u010detvrtom stolje\u0107u u grad sti\u017eu Kr\u0161\u0107ani i jedan od hramova, konkretno Concordin hram postaje crkva. Ovo je nevjerojatno va\u017ena \u010dinjenica za suvremeni Agrigento. Naime ta je \u010dinjenica za\u0161titila hram od propadanja i omogu\u0107ila da se danas u Agrigentu mo\u017ee vidjeti jedan od najbolje o\u010duvanih gr\u010dkih hramova \u0161to privla\u010de horde turista, a turizam je temelj gospodarstva suvremenog Agrigenta.<\/p>\n

U osmom stolje\u0107u po\u010dinje invazija Arapa na Siciliju i to je tako\u0111er bitno za dana\u0161nji Agrigento iz istog razloga zbog kojeg bitno pretvaranje hrama u crkvu nekoliko stolje\u0107a ranije. Naime u strahu od Arapa stanovni\u0161tvo napu\u0161ta rubne dijelove grada i pribli\u017eava se nekada\u0161njoj akropoli na vrhu brda oko kojeg je grad smje\u0161ten. Upravo na tim rubnim dijelovima grada koji se tada napu\u0161taju nalazi se dana\u0161nji arheolo\u0161ki park \u2013 jedna od najzna\u010dajnijih atrakcija Sicilije.<\/p>\n

U devetom stolje\u0107u Arapi preuzimaju vlast nad gradom no to za Agrigento nije imalo neke dramati\u010dne posljedice osim izgradnje nekoliko d\u017eamija i uvo\u0111enja novih ratarskih kultura. U 11. stolje\u0107u grad, kao i \u010ditavu Siciliju preuzimaju Normani, a vlast u gradu biva prepu\u0161tena biskupima koji su veliki dio ostataka anti\u010dkih hramova iskoristili za izgradnju crkava. Grad dobiva i novo ime Girgenti.<\/p>\n

U doba Normana i njihovih nasljednika u gradu se ne doga\u0111a ni\u0161ta zna\u010dajno. Ekonomija grada sve se manji temelji na ratarstvu i trgovini, a sve vi\u0161e na nalazi\u0161tima sumpora i njegovu izvozu. U 18. stolje\u0107u po\u010dinju arheolo\u0161ka istra\u017eivanja i obnova gr\u010dkih hramova na kojima se temelji dana\u0161nji arheolo\u0161ki park, a ve\u0107 polovinom 20. stolje\u0107a grad se u potpunosti okre\u0107e turizmu i dobiva ime Agrigento.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Pogled na moderni Agrigento<\/figcaption><\/figure>\n

Razgledavanje Agrigenta po\u010dinjem vrlo rano i ve\u0107 sam u 8 sati na parkirali\u0161tu u centru grada. Agrigento je smje\u0161ten na obroncima vrlo strmog brda i kretati se kroz \u0161ire podru\u010dja grada bez pomo\u0107i nekog\u00a0 prijevoznog sredstva nepotreban je gubitak i vremena i energije, tako da sam se od hotela do grada dovezao automobilom. Parkirao sam na glavnom gradskom trgu Piazza Vittorio Emanuele koji je nastao kao spojnica suvremenog i srednjevjekovnog dijela grada.<\/p>\n

Razgledavanje Agrigenta nisam specijalno planirao ve\u0107 sam se oslonio na turisti\u010dke putokaze i po nekoj intuiciji odlu\u010dio sam zapo\u010deti s katedralom. Put do katedrale zbog izrazitog uspona nije bio nimalo lagan, niti ne\u0161to posebno zanimljiv i ve\u0107 sam se po\u010deo pitati \u0161to mi je to uop\u0107e trebalo. Eksterijer katedrala tako\u0111er nije predstavljala neki specijalan vizualni u\u017eitak, a bila je i zatvorena te sam pomalo razo\u010daran krenuo prema putokazima za centar grada. Kako sam samo bio zaveden prvim dojmom. Stari Agrigento naprosto je \u010daroban i uslijedila je jedna od najljep\u0161ih \u0161etnji koje sam napravio na Siciliji.<\/p>\n

\"\"<\/a>
\u0160etnja Agrigentom, detalj<\/figcaption><\/figure>\n

No zadr\u017eimo se kratko na katedrali. Katedrala je posve\u0107ena Sv. Gerlandu, prvom normanskom biskupu Agrigenta i sagra\u0111ena je kao njegova mati\u010dna crkva u 11. stolje\u0107u, prvotno posve\u0107ena Madonni Assunta. Crkva se kroz stolje\u0107a \u010desto obnavljala, ponajvi\u0161e zbog utjecaja klizi\u0161ta na kojem je napravljena te danas od prvotnog normanskog izgleda nije ostalo gotovo ni\u0161ta. Od vanjskog dijela katedrale najupe\u010datljivije je \u0161iroko stubi\u0161te i nedovr\u0161eni zvonik iz 15. stolje\u0107a. Uz katedralu se nalazi i Biskupski muzej (Museo Diocesano) u kojem se mogu vidjeti rimski sarkofazi i freske skinute sa zida katedrale. U katedrali se mo\u017ee iskusiti akusti\u010dki fenomen poznat pod nazivom il portavoce. Naime, i najmanji \u0161apat proizveden blizu vrata katedrale jasno \u0107e se \u010duti u oko 80 m udaljenoj apsidi.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Katedrala<\/figcaption><\/figure>\n

Od katedrale se spu\u0161tam kroz ulice Via Madonna della Nave i Via Santa Maria dei Greci. Odmah me zadivljuju boje grada koji se budi. Lagane zemljane nijanse oplemenjene su \u0161arenilom uzoraka na prozorima i vratima, a ponajvi\u0161e vazama s cvije\u0107em koje su vi\u0161e pravilo nego iznimka. To bogatstvo boja i mir jutra daju poseban dra\u017e ovoj \u0161etnji.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Agrigento, detalji ulica u starom gradu<\/figcaption><\/figure>\n

Na kraju ulice Via Santa Maria dei Greci uzdi\u017ee se istoimena crkva, sagra\u0111ena nad ostacima starog gr\u010dkog hrama koji je bio posve\u0107en bo\u017eici Ateni. Crkva je sagra\u0111ena 12. stolje\u0107u i jo\u0161 uvijek ima izvorno pro\u010delje sagra\u0111eno u normansko-arapskom stilu. U unutra\u0161njosti crkve jo\u0161 se uvijek mogu vidjeti ostaci fresaka iz 14. stolje\u0107a, ali i ostaci hrama nad kojim je sagra\u0111ena.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Santa Maria dei Greci<\/figcaption><\/figure>\n

Nakon razgleda crkve spu\u0161tam se kroz Salita Santa Maria dei Greci i ulicu Via Saponara i tako dolazim do trga Piazza Lena. Nekada je tu bila riblja tr\u017enica, a mene je do\u010dekao \u0161tand s vo\u0107em i povr\u0107em nevjerojatnih boja, pri \u010demu se posebno isticala ljubi\u010dasta cvjeta\u010da. Na trgu se nalazi i jedna lijepa pala\u010da koja je pretvorena u hotel.<\/p>\n

Trg spaja nekoliko ulica od kojih je jedna posebno zanimljiva imena \u2013 Via Bac Bac. Nije potpuno jasno podrijetlo tog imena, no kako ta rije\u010di na arapskom mo\u017ee zna\u010diti plja\u010dku pretpostavlja se da je ime do\u0161lo u spomen na neki takav doga\u0111aj koji se zbio davno u povijesti.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Piazza Lena<\/figcaption><\/figure>\n

\u0160etnju nastavljam kroz ulicu Via Santa Sofia i Vicolo Teatro te dolazim do prostranog trga Piazza Luigi Pirandello. Luigi Pirandello jedan je od najpoznatijih talijanskih knji\u017eevnika i dobitnik Nobelove nagrade za knji\u017eevnost. Ro\u0111en je 1867. godine u Agrigentu, a najpoznatije mu je djelo aspurdna\u00a0metateatralna drama \u201e\u0160est lica tra\u017ei autora.\u201c Pirandello u kazali\u0161nu dramu uvodi elemente psiholo\u0161ke analize i to se smatra njegovim najzna\u010dajnijim doprinosom knji\u017eevnosti i kazali\u0161noj umjetnosti. Na\u017ealost Pirandella krasi i jedna mrlja u njegovoj impresivnoj biografiji, a to je \u0161tovanje fa\u0161isti\u010dkog re\u017eima i prijateljevanje s Mussolinijem. Koliko su njegova uvjerenja bila jaka i apsurdna govori i pri\u010da da je u \u010dast fa\u0161izmu dao rastopiti medalju koja je do\u0161la u sklopu Nobelove nagrade.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Luigi Pirandello, bista na istoimenom trgu<\/figcaption><\/figure>\n

Na Pirandellovom trgu nalazi se \u010ditav niz znamenitih gra\u0111evina, a najva\u017enije su Palazzo dei Giganti te barokna crkva Sv. Domenika iz 17. stolje\u0107a. Palazzo dei Giganti sagra\u0111ena je 1627. godine i u po\u010detku je bila privatna rezidencija vojvode od Palme. Nakon toga je postala dominikanski samostan, a od 1867. sjedi\u0161te je op\u0107ine. Ima okrugli \u017eeljezni portal i niz rafiniranih ukrasnih prozora i balkona. Kroz atrij pala\u010de dolazi se do kazali\u0161ta sagra\u0111enog 1870. godine u neoklasicisti\u010dkom stilu, a koje danas nosi Pirandellovo ime.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Pirandellov trg<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Palazzo dei Giganti i crkva Sv. Domenika<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Pirandellovo kazali\u0161te<\/figcaption><\/figure>\n

S Pirandellova trga skre\u0107em u glavnu ulicu Agrigenta \u2013 ulicu Via Atenea. Ova duga\u010dka ulica prepuna je prekrasnih zgrada i crkava, a tu je i \u010ditav niz restorana, kafi\u0107a i trgovina. Za Via Atenea slobodno mo\u017eemo re\u0107i da je \u017eila kucavica grada i svakako je vrijedi posjetiti. Mene je posebno dojmio trg Piazza Purgatorio kojim dominira barokna crkva Sv. Lorenza koja se smatra jednom od najljep\u0161ih u gradu. Na pro\u010delju crkve su dvije mramorne plo\u010de postavljene u spomen na talijanske revolucionare.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Piazza Purgatorio<\/figcaption><\/figure>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Via Atenea<\/figcaption><\/figure>\n

Ulica Via Atenea vodi me direktno do trga Piazza Vittorio Emanuele na kojem sam parkirao. Sjedam u auto i vozim nizbrdo do glavne atrakciji Agrigenta \u2013 arheolo\u0161kog parka. Arheolo\u0161ki potencijal Agrigenta prepoznat je jo\u0161 u 18. stolje\u0107u osnivanjem Dr\u017eavne slu\u017ebe za anti\u010dko doba kada se krenulo s iskapanjima te za\u0161titom i restauracijom hramova \u010diji su ostaci bili iznad zemlje. Posebno je zna\u010dajna bila 1827. godina kada Dr\u017eavno povjerenstvo za antiku i lijepe umjetnosti pod predsjedanjem Domenica Lo Faso Pietrasantea kre\u0107e u opse\u017enija iskapanja i restauratorske radove. 1997. godine arheolo\u0161ko podru\u010dje Agrigenta progla\u0161eno je svjetskom ba\u0161tinom pod za\u0161titom UNESCO-a.<\/p>\n

Arheolo\u0161ki park danas se prostire na oko 1300 hektara i naziva se Dolinom hramova iako je u biti smje\u0161ten na obroncima brda, a ne u dolini. Jedinstvenim ga \u010dine ostaci hramova od kojih se posebno isti\u010de hram Concordie koji je uz Partenon u Ateni najbolje o\u010duvani gr\u010dki hram na svijetu. Dolina hramova nalazi se na mjestu starog Akragasa, pa se uz hramove tu mogu na\u0107i i drugi ostaci vezani uz \u017eivot anti\u010dkog grada.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Arheolo\u0161ki park, detalji<\/figcaption><\/figure>\n

U arheolo\u0161ki park mo\u017ee se u\u0107i sa dva ulaza. Jedan se zove Porta Quinta i prikladan je za zapadni dio parka, dok se drugi nalazi blizu hrama posve\u0107enog bo\u017eici Heri (odnosno Junoni u rimskoj mitologiji) i pokriva isto\u010dni dio parka. Iako je u principu svejedno koji \u0107e se ulaz koristiti treba voditi ra\u010duna o dvije stvari. Jedna je da ulaz na zapadnom dijelu zahtjeva uspon kroz park, a druga da je isto\u010dni dio daleko impresivniji. Ve\u0107ina turista odlu\u010duje se za ulaz na Porta Quinta i penje se od manje impresivnog dijela prema glavnim znamenitostima, no ja sam se ipak odlu\u010dio za drugi pristup. Volim povijest, ali ne ba\u0161 toliko da \u010ditav dan provedem me\u0111u iskopinama tako da sam se orijentirao na isto\u010dni dio parka gdje se nalaze dva najbolje o\u010duvana hrama. Na samom ulazu nalazi se parking i nisam imao nikakvih problema s tra\u017eenjem slobodnog parkirnog mjesta. Ulaznica je ko\u0161tala 12 eura, a djelatnici koji rade na prodaji ulaznica i sigurnosnoj kontroli dosta su komplicirani (dodu\u0161e i neki posjetitelji, posebice ako misle da imaju pravo na popust) pa to uzrokuje manje gu\u017eve, ali ve\u0107 nakon desetak minuta \u010dekanja u\u0161ao sam u park. Ina\u010de, karta se mo\u017ee kupiti i on-line \u0161to uvelike smanjuje \u010dekanje, a mo\u017ee se kupiti i kombinirana karta koja omogu\u0107ava ulaz i u arheolo\u0161ki muzej, no ja sam se koncentrirao samo na nekoliko glavnih atrakcija. Bitna informacija mo\u017ee biti i da postoji mogu\u0107nost najma elektri\u010dnog romobila \u0161to mo\u017ee olak\u0161ati razgled parka posjetiteljima koji se odlu\u010de na posjet isto\u010dnom i zapadnom dijelu.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Herin (Junonin) hram<\/figcaption><\/figure>\n

Odmah na ulazu nalazi se Junoin ili Herin hram, ovisno o tome \u017eelimo li na njega gledati kroz rimsku ili gr\u010dku mitologiju, no treba napomenuti da nije poznato kojem je to\u010dno bo\u017eanstvu ovaj hram bio posve\u0107en, no Junonino ime po\u010dinje se uz njega vezati u 16. stolje\u0107u. Sagra\u0111en je u 5. stolje\u0107u prije Krista u arhai\u010dnom dorskom stilu kojeg karakteriziraju masivni stupovi. Arhitektonski se hram klasificira kao peripter, odnosno hram koji ima \u010detverostranu arkadu koja se naziva peristil, pri \u010demu je broj stupova na du\u017eoj strani jednak dvostrukom broju stupova na frontalnom dijelu. \u00a0406. godine prije Krista hram su spalili Feni\u010dani i jo\u0161 se danas mogu na\u0107i tragovi tog po\u017eara. Rimljani obnavljaju hram i koriste ga sve do 5. stolje\u0107a kada po\u010dinje dominirati kr\u0161\u0107anska religija. Nakon toga hram je napu\u0161ten i po\u010dinje propadati. Kada su po\u010dela arheolo\u0161ka istra\u017eivanja u 18. stolje\u0107u hram je djelomi\u010dno obnovljen. Danas je o\u010duvano 30 stupova, a kod 16 je o\u010duvan i kapitel. Ispred hrama se nalazi i dobro o\u010duvani \u017ertveni oltar.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Concordijin hram<\/figcaption><\/figure>\n

Nakon Herina hrama nastavljam se spu\u0161tati prema sredi\u0161tu parka i mo\u017eda najdojmljivijem prizoru \u010ditavog putovanja \u2013 Concordijinu hramu s kipom Ikara. Je li hram zaista bio posve\u0107en bo\u017eici Concordiji nije poznato, ali od 15. stolje\u0107a se na taj hram referira kao na Concordijin hram. Hram je po arhitektonskim elementima prakti\u010dki identi\u010dan Herinu hramu, ali je gotovo u potpunosti o\u010duvan zbog \u010dega i privla\u010di brojne turiste. Hram je imao tu sre\u0107u da je u 6. stolje\u0107u postao kr\u0161\u0107anska bazilika posve\u0107ena apostolima Petru i Pavlu te je na taj na\u010din izbjegao propadanje. U 18. stolje\u0107u kada su zapo\u010dela arheolo\u0161ka istra\u017eivanja u Agrigentu uklonjeni su kr\u0161\u0107anski elementi i hramu je vra\u0107en prvobitan oblik.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Pro\u010delje Concordijina hrama<\/figcaption><\/figure>\n

Prije dva dana u Segesti vidio sam jedan dobro o\u010duvani dorski hram, no Concordijin hram zaista je ne\u0161to posebno. Na otvorenom je prostoru, zemljane boje, a poseban \u010dar \u010ditavom prizoru daje ogroman bron\u010dani Ikarov kip smje\u0161ten ispred hrama. Ikarov kip djeluje staro, no u biti se radi o djelu suvremenog poljskog kipara Igora Mitoraja. \u010cinjenica je da upravo kontrast plavkastog odsjaja Mitorajeva kipa i zemljane boje hrama daje nevjerojatnu vizualnu sinergiju koja oduzima dah.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Concordijin hram s kipom palog Ikara<\/figcaption><\/figure>\n

Odmah ispod Concordijina hrama nalazi se Herculov hram, a dalje niz stazu nalazi se jo\u0161 hramova koji nisu u najboljem stanju o\u010duvanosti te razgled arheolo\u0161kog parka ovdje zavr\u0161avam, a time zavr\u0161avam i razgled Agrigenta. Vra\u0107am se u hotel gdje se odjavljujem i kre\u0107em prema gradovima Scicli i Modica koje planiram razgledati u poslijepodnevnim satima, a nave\u010der trebam do\u0107i u Ragusu gdje sam rezervirao hotel.<\/p>\n

U Agrigentu se nalazi jo\u0161 jedna prirodna zanimljivost koju na\u017ealost nisam stigao pogledati, a to su tzv. Turske stepenice. Radi se o stepeni\u010dastoj kamenoj formaciji na obali mora, izrazito bijele boje. Zvu\u010di primamljivo, ali vremena je malo i od nekih planova treba odustati. No mo\u017eda je tako i bolje jer upravo ta odustajanja stvaraju dodatni motiv za ponovni posjet nekoj destinaciji, a Agrigento je definitivno mjesto u koje se \u017eelim vratiti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eNajljep\u0161i grad koji su smrtnici ikad sagradili.\u201c Pindar, starogr\u010dki pjesnik<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1366,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[78,79],"tags":[98,54,82,100,99,80,86,83,101,93,85,87,62,72],"class_list":["post-1368","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-italija","category-sicilija","tag-agrigento","tag-blog","tag-fotografije","tag-grcka","tag-hram","tag-italija","tag-italy","tag-photo","tag-pirandello","tag-putovanje","tag-sicilija","tag-sicily","tag-travel","tag-travelblog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1368","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1368"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1368\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1409,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1368\/revisions\/1409"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1366"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1368"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1368"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1368"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}