{"id":1412,"date":"2020-01-31T06:06:46","date_gmt":"2020-01-31T06:06:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=1412"},"modified":"2020-12-25T21:19:41","modified_gmt":"2020-12-25T21:19:41","slug":"scicli-i-modica-sicilija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=1412","title":{"rendered":"Scicli i Modica, Sicilija"},"content":{"rendered":"

Barok, \u010dokolada i Inspektor Montalbano<\/p><\/blockquote>\n

Nakon odu\u0161evljavaju\u0107eg jutra u Agrigentu nastavljam svoje putovanje Sicilijom i vozim prema ju\u017enom dijelu otoka, koji je najpoznatiji po svojim baroknim gradovima. 1693. godine taj je dio Sicilije pogo\u0111en jakim potresom i skoro sva arhitektura tamo\u0161njih gradova biva uni\u0161tena. Obnova je tekla kroz \u010ditavo 18. stolje\u0107e i ve\u0107ina se gra\u0111evina projektirala iznova u tada aktualnom stilu baroka. Upravo to obja\u0161njava toliku dominaciju baroka u odnosu na druge dijelove Sicilije.\u00a0Ju\u017eni dio Sicilije u zadnjih je nekoliko godina postao izuzetno popularan me\u0111u turistima. Zasigurno je jedan od razloga uklju\u010divanje baroknih spomenika u UNESCO-ov popis svjetske ba\u0161tine, a drugi razlog le\u017ei u iznimnoj popularnosti serije Inspektor Montalbano<\/em> koja se snima na podru\u010djima Sciclija i Modice.<\/p>\n

Prvi mi je na rasporedu Scicli, koji je od Agrigenta udaljen oko 150 kilometara. Do Sciclija se mo\u017ee do\u0107i iz vi\u0161e smjerova, a ja sam se odlu\u010dio za ne\u0161to sporiju varijantu koja uglavnom prati obalu. Putem prolazim kroz nekoliko ve\u0107ih gradova no prema turisti\u010dkim vodi\u010dima radi se\u00a0 modernim industrijskim gradovima bez nekih znamenitosti te se u niti jednom ne zaustavljam. Pauzu od vo\u017enje napravio sam na dva mjesta \u2013 prvi puta sam stao na parkirali\u0161tu uz pla\u017eu u gradu Gela, a drugi put na parkirali\u0161tu uz obalu mora u mjestu Marina di Ragusa. Potpuno neplanirano stao sam na najkra\u0107oj udaljenosti izme\u0111u Sicilije i Malte koja se nazirala u daljini.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Gela, pla\u017ea<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Pogled prema Malti<\/figcaption><\/figure>\n

Scicli ne le\u017ei na glavnim prometnim pravcima te \u010desto nije odredi\u0161te turisti\u010dkih tura tako da u njemu nema gotovo nikakvih gu\u017evi i bez ikakvih sam problema na\u0161ao besplatno parkirno mjesto u samom centru starog grada na trgu Piazza Italia.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Scicli, parking u centru grada<\/figcaption><\/figure>\n

Grad se smjestio unutar uske doline \u0161to mu daje vrlo zanimljivu konfiguraciju. Po\u010deci naseljavanja se\u017eu jo\u0161 u pretpovijesno doba, a u okolici su brojna nalazi\u0161ta s artefaktima drevnih Sikula koji su uz Elimljanje i Sikane \u017eivjeli na Siciliji u predanti\u010dko doba. Smatra se da je upravo po Sikulima grad i dobio ime. Sikuli su na Siciliju do\u0161li s Apeninskog poluotoka i naselili isto\u010dni dio otoka, istjerav\u0161i prema sredi\u0161tu starije Sikane. U arheolo\u0161kim ostacima nalaze se i artefakti koji se povezuju s gr\u010dkim kolonijama, tragovi prisutnosti Feni\u010dana kao i artefakti iz doba rimske vlasti. Pretpostavlja se da u Scicliju nije nikad bila ni gr\u010dka ni rimska kolonija, ve\u0107 su starosjedioci postupno preuzimali najprije gr\u010dki, a potom i rimski stil \u017eivota.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Scicli, stari grad na brdu<\/figcaption><\/figure>\n

Sa sigurno\u0161\u0107u se mo\u017ee re\u0107i da je ozbiljnija urbanizacija na mjestu dana\u0161njeg Sciclija po\u010dela u doba bizantske vlasti budu\u0107i se na\u00a0 brdu iznad grada, kraj crkve Sv. Mateja jo\u0161 i danas mogu vidjeti ostaci dvorca iz tog razdoblja. O postajanju grada u 8. stolje\u0107u svjedo\u010de i arapski spisi. U 9. stolje\u0107u grad zauzimaju Arapi i tad po\u010dinje njegov ozbiljniji ekonomski razvoj. U 11. stolje\u0107u vlast preuzimaju Normani, a Scicli postaje grad u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Izme\u0111u 14. i 16. stolje\u0107a grad se s brda po\u010dinje \u0161iriti prema dolini i poprimati dana\u0161nje obrise. 17. stolje\u0107e za Scicli je bilo katastrofalno. 1626. godine kuga je pobila dvije tre\u0107ine stanovni\u0161tva, a \u00a0potres iz 1693. godine uni\u0161tio je prakti\u010dki \u010ditav grad. Grad se tijekom 18. stolje\u0107a temeljito obnavlja i poprima dana\u0161nji barokni izgled. U Scicliju se mo\u017ee vidjeti i stari spiljski grad, odnosno dio grada koji se naziva Chiafura, nastao u 12. stolje\u0107u. Iako je danas uglavnom napu\u0161ten, do sredine pro\u0161log stolje\u0107a ove spiljske ku\u0107e bile su domom brojnih obitelji. Ja sam se ipak odlu\u010dio koncentrirati na centar grada i baroknu arhitekturu.<\/p>\n

Odmah na trgu na kojem sam parkirao nalazi se prva barokna pala\u010da vrijedna kratkog zaustavljanja \u2013 Palazzo Fava. Posebno se isti\u010de njen bogato ure\u0111eni ulazni portal te balkoni sa skulpturama, a u vodi\u010dima se spominje balkon s grotesknim ukrasima koji gleda na ulicu Via San Bartolomeo.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Palazzo Fava<\/figcaption><\/figure>\n

\u0160etnju gradom nastavljam kroz ulicu Via Nazionale na \u010dijem se po\u010detku nalazi glavna gradska crkva posve\u0107ena Sv. Ignaciju. Crkva je nastala jo\u0161 u 17. stolje\u0107u kao isusova\u010dka crkva, a glavnom crkvom grada postaje 1874. godine. U crkvi se nalaze posmrtni ostaci za\u0161titnika grada Sv. Vilima (San Guglielma) te od 1986. ona uz ime Sv. Ignacija nosi i njegovo ime.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Crkva Sv. Igncija<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Via Francesco Mormino Penna<\/figcaption><\/figure>\n

Skre\u0107em u jednu od najljep\u0161ih gradskih ulica \u2013 ulicu Via Francesco Mormino Penna. U njoj se nalazi niz plemi\u0107kih pala\u010da iz 18. stolje\u0107a i nekoliko baroknih crkava. Najzanimljivija je crkva Sv. Ivana Evan\u0111elista koja predstavlja tipi\u010dni primjer sicilijanskog baroknog stila. Isti\u010de se bogato ure\u0111enim pro\u010deljem s tri reda i konveksno-konkavnom povr\u0161inom. Najatraktivnija pala\u010da u ulici je Palazzo Spadaro, posebno zanimljiva zbog kombinacije razli\u010ditih arhitektonskih stilova gdje dominira zakrivljena vanj\u0161tina s baroknim balkonima. U ulici se nalazi gradska vije\u0107nica koja se \u010desto mo\u017ee vidjeti u seriji Inspektor Montalbano.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Crkva Sv. Ivana Evan\u0111elista<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Gradska vije\u0107nica<\/figcaption><\/figure>\n

Vra\u0107am se u Via Nazionalle i ulazim u ulicu Via Duca d’Aosta gdje je smje\u0161tena pala\u010da Beneventano koju neki smatraju najljep\u0161om baroknom pala\u010dom na Siciliji. Nedavno je uvr\u0161tena na UNESCO-ov popis svjetske ba\u0161tine. Ono \u0161to na prvi pogled najvi\u0161e impresionira kod ove pala\u010de su groteskni i blistavi ukrasi koji dominiraju na balkonima.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Pala\u010da Beneventano<\/figcaption><\/figure>\n

\u0160etnju nastavljam do trga Piazza Busacca gdje se nalazi crkva Madonna del Carmine (karmeli\u0107anski samostan), nekoliko lijepih pala\u010da i jedan veliki kaktus. Karmeli\u0107anskom crkvom dominira troslojna fasada napravljena u rokoko stilu s elegantnim portalom.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Piazza Busacca<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Kaktus ispred karmeli\u0107anske crkve<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Karmeli\u0107anska crkva<\/figcaption><\/figure>\n

S trga se ulicom Via Santa Maria la Nova dolazi do istoimene crkve. Crkva Santa Maria la Nova sagra\u0111ena je u nekoliko arhitektonskih stilova. Krasi je ravna fasada napravljena u dva reda i ukra\u0161ena pilastrima. To je jedina crkva u Scicliju \u010diji je zvonik odvojen od zgrade crkve.<\/p>\n

Na brdu iznad grada nalazi se velika crkva Sv. Mateja nastala jo\u0161 u 3. stolje\u0107u poslije Krista. Vi\u0161e je puta preure\u0111ivana, a gotovo je uni\u0161tena u ve\u0107 spomenutom potresu. U okolici crkve mogu se vidjeti ru\u0161evine starog grada. Iako je nakon potresa obnovljena, crkva Sv. Mateja se 1874. godine zatvara i sva su njena blaga raseljena u druge crkve po gradu. Danas se nalazi u ru\u0161evnom stanju iako se po\u010delo raditi na njenoj restauraciji. Pretpostavljam da bi s platoa ispred crkve bio izvrstan pogled na grad, no kako si \u017eelim ostaviti dovoljno vremena za Modicu do nje se nisam penjao.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Crkva Sv. Mateja<\/figcaption><\/figure>\n

Vra\u0107am se do auta i kre\u0107em dalje prema Modici. Cesta koja spaja Scicli i Modicu dobro je odr\u017eavana, no uska je i puna serpentina te zahtjeva dobru koncentraciju.<\/p>\n

Grad Modica smje\u0161ten je u ju\u017enom podru\u010dju planine Iblean, a sastoji se od tri dijela: Modica Alta, Modica Bassa i Modica Sorda. Modica Alta najstariji je dio grada koji se smjestio na vrhu bre\u017euljka koncentriran oko starog dvorca. U dolini, uz rijeku koja je tekla du\u017e dana\u0161nje glavne ulice Corso Umberto I., smjestila se Modica Bassa. Modica Alta i Modica Bassa povezane su nizom stubi\u0161ta koja su nezaobilazni dio svakog turisti\u010dkog posjeta Modici. Modica Sorda novi je dio grada koji se po\u010deo razvijati \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a i danas je to podru\u010dje trgova\u010dkih centara, trgovina i modernih zgrada.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Modica, panorama<\/figcaption><\/figure>\n

Modica je prava suprotnost Scicliju u smislu veli\u010dine i jednostavnosti navigacije. Ve\u0107 pri samom ulazu u grad nailazim na prili\u010dnu prometnu gu\u017evu i samo zahvaljuju\u0107i dobrom algoritmu u mojoj aplikaciji za navigaciju uspijevam se izvu\u0107i iz prometne gu\u017eve u Modici Sordi i do\u0107i do glavne ulice Corso Umberto I. Koliko god je u Scicliju bilo jednostavno parkirati, u Modici je to problemati\u010dno. Puna je turista, valjda svi imaju auto i samo sam pukom sre\u0107om uspio parkirati u obli\u017enjoj ulici Via Marchesa Tedeschi.<\/p>\n

Modicu ne mogu druga\u010dije okarakterizirati nego kao \u010darobnu. Gu\u017eve koje vladaju i koje ote\u017eavaju dolazak u grad malo umanjuju op\u0107i dojam, no kad se jednom krene u razgledavanje vrlo se brzo zaboravi na sve neugodnosti. Monumentalnost je epitet koji definitivno krasi ovaj grad, neovisno radi li se o pala\u010dama, crkvama ili pak usponima i stepenicama koje je potrebno savladati da bi se do njih do\u0161lo.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Modica, jedno od stepeni\u0161ta<\/figcaption><\/figure>\n

Modica ima oko 55 tisu\u0107a stanovnika i trinaesti je grad po veli\u010dini na Siciliji, a 124. u \u010ditavoj Italiji. Geografski se smjestila na obroncima dvaju brda \u0161to joj daje zanimljivu konfiguraciju. Posljedica takve konfiguracije je i jedna zanimljivost \u2013 crkve u Modici rijetko gledaju na trgove ve\u0107 gotovo uvijek na vi\u0161e ili manje impozantne stepenice. Konfiguracija terena nalazi se i u korijenu imena grada koje pa\u017eljivom analizom drevnih jezika koji su se na ovom podru\u010dju koristili sugerira zna\u010denje \u201egrad na vi\u0161e brda.\u201c<\/p>\n

\"\"<\/a>
Modica, panorama<\/figcaption><\/figure>\n

Uz nastanak Modice vezan je mit koji govori da je grad osnovao Zeusov sin Heraklo i nazvao ga Motya u \u010dast nimfe istog imena. No mit je jedno, a povijest ne\u0161to drugo. Prema arheolo\u0161kim nalazima, na mjestu dana\u0161nje Modice naseljenost je prisutna od 23. stolje\u0107a prije Krista. Prvi stanovnici bili su Sikani, a u 13. stolje\u0107u prije Krista tu dolaze Sikuli. Nekoliko stolje\u0107a kasnije zapo\u010dinje proces gr\u010dke i feni\u010danske kolonizacije koji nije zaobi\u0161ao ni podru\u010dje Modice sto je vidljivo iz niza arheolo\u0161kih artefakata na \u0161irem podru\u010dju grada. Me\u0111utim, nema dokaza da je Modica bila pod direktnom vla\u0161\u0107u niti Grka niti Feni\u010dana ve\u0107 se jednostavno zbog intenzivnijih kontakata grad polako helenizirao. Prema nekim dokazima nakon Punskih ratova u 3. stolje\u0107u prije Krista vlast u gradu preuzimaju Rimljani, a raspadom Rimskog carstva potpada pod Bizant. 845. godine Modicu zauzimaju Arapi i tad ujedno po\u010dinje i zna\u010dajan gospodarski razvoj grada. U 11. stolje\u0107u, kao i u ostatku Sicilije vlast preuzimaju Normani.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a> \"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Modica, detalji<\/figcaption><\/figure>\n

Za povijest Modice zna\u010dajna je 1282. godina kada se na Siciliji dogodila pobuna lokalnog stanovni\u0161tava protiv vladaju\u0107ih An\u017euvinaca pod nazivom \u201eSicilijanska ve\u010dernja.\u201c Naziv ve\u010dernja tu je zbog vremena po\u010detka pobune koja se dogodila tijekom ve\u010dernje mise na uskrsni ponedjeljak. Pobuna je uspjela i vlast na Siciliji preuzimaju Aragonci. Zna\u010dajnu ulogu u toj pobuni imao je Federico Mosca kojeg u znak zahvalnosti kralj progla\u0161ava grofom od Modice (Conte di Modica) i daje mu na upravljanje \u0161ire podru\u010dje grada. Tako nastaje grofovija Modica koja je obuhva\u0107ala i susjedne gradove Scicli i Ragusu, ali i relativno udaljen otok Maltu. U 14. stolje\u0107u grofovija Modica naglo je napredovala i postala najva\u017eniji i najmo\u0107niji feud na Siciliji koji se polako odvajao od centralne vlasti. Naravno da se takvo pona\u0161anje nije svidjelo kralju i grof od Modice biva pogubljen 1394. godine te time za Modicu zavr\u0161ava period vladavine dinastije Chiaramonte, izvornih potomaka Federica Mosce. Nakon obitelji Chiaramonte grofovijom po\u010dinje vladati obitelj Cabrera u koju je kralj imao jako veliko povjerenje. Novi grof od Modice dobiva prakti\u010dki sve ovlasti kralja, a sama grofovija nastavlja se \u0161iriti i razvijati. Modica je do po\u010detka 18. stolje\u0107a ostala u rukama obitelji Cabrera, odnosno Enriquez de Cabrera kako su se po\u010deli zvati zbog nasljednih prava. Grofovi Cabrera od 15. stolje\u0107a vi\u0161e ne \u017eive u Modici ve\u0107 u \u0160panjolskoj, no nastavljaju vladati grofovijom i ubirati porez. 1705. godine grof Enriquez de Cabrera sukobljava se kraljem koji mu oduzima Modicu, te se na vlasti u grofoviji do ukidanja feudalizima 1812. godine izmjenjuje nekoliko obitelji. U tom razdoblju Modica po\u010dinje zna\u010dajno gubiti na zna\u010daju i kao grad i kao grofovija. Naslov grofa od Modice i danas je u upotrebi, a na njega imaju pravo \u0161panjolski vojvode od Albe. Ukidanjem grofovije na po\u010detku 19. stolje\u0107a Modica postaje glavni grad okruga, a po\u010detkom 20. stolje\u0107a gubi i taj naslov te postaje samo jedan od gradova u provinciji \u010diji glavni grad postaje Ragusa.<\/p>\n

Razgledavanje Modice zapo\u010dinjem u ulici Via Marchesa Tedeschi, gdje sam i parkirao neposredno uz crkvu Santa Maria di Betlem. Ovo je jedna od najstarijih crkava u gradu, sagra\u0111ena u 15. stolje\u0107u i vrlo jednostavne fasade napravljene u renesansnom i neoklasicisti\u010dkom stilu. Upravo me ta jednostavnost fasade zavela te sam bio uvjeren da se ne radi o nekoj spektakularnoj crkvi. Tek sam kasnije doznao da ova crkva ima jednu od najrasko\u0161nijih unutra\u0161njosti te vrijedna sakralna blaga kao \u0161to je primjerice pramen kose Djevice Marije.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Santa Maria di Betlem<\/figcaption><\/figure>\n

Stotinjak metara niz ulicu, na Piazza Principe di Napoli, nalazi se Dominikanska crkva poznata i pod nazivom Santa Maria del Rosario. Sagra\u0111ena je u 15. stolje\u0107u, a obnavljana u 17. i 18. stolje\u0107u. Veliki potres 1693. godine pre\u017eivjela je bez zna\u010dajnijih o\u0161te\u0107enja te je to jedna od rijetkih gra\u0111evina na kojoj mo\u017eemo vidjeti izvorni stil gradnje 17. stolje\u0107a. Barokne rekonstrukcije iz 18. stolje\u0107a vidljive su samo na gornjem dijelu pro\u010delja, kojeg krase \u010detiri ni\u0161e s kipovima, a iznad portala s okruglim lukom veliki je dominikanski grb. U zgradi pripadnog samostana nekad je djelovao inkvizicijski sud, a od 1869. godine u njoj je smje\u0161teno sjedi\u0161te op\u0107ine.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Dominikanska crkva<\/figcaption><\/figure>\n

Sa trga Piazza Principe di Napoli skre\u0107em u glavnu gradsku ulicu Corso Umberto I. Odmah na raskri\u017eju nalazi se pala\u010da obitelji Grimaldi, danjih ro\u0111aka dana\u0161njih vladara Monaka. Obitelj Grimaldi u Modicu je do\u0161la u 16. stolje\u0107u i nametnula se kao jedna od najutjecajnijih plemi\u0107kih obitelji. Zadnji potomak obitelji Grimaldi iz Modice bio je poznati fizi\u010dar Giovan Pietro Grimaldi koji je bez nasljednika umro 1918. godine. Svu je svoju imovinu, uklju\u010duju\u0107i i ovu pala\u010du ostavio na upravljanje zakladi, \u010dija je prvenstvena namjena stipendirane siroma\u0161nih studenata. Spomenimo da je i njegov mla\u0111i brat Clemente bio uspje\u0161an znanstvenik, to\u010dnije jedan od najpoznatijih agronoma svoga vremena. Sama pala\u010da Grimaldi predstavlja jedan od najljep\u0161ih primjeraka zgrada neorenesansnog stila u Modici. U pala\u010di je danas smje\u0161teno sredi\u0161te zaklade Grimaldi, mali muzej i galerija moderne umjetnosti.<\/p>\n

Uz pala\u010du Grimaldi nalazi se crkva Sv. Petra. Crkva je prvotno sagra\u0111ena u 14. stolje\u0107u, no kako je u potresu 1693. godine pretrpjela zna\u010dajna o\u0161te\u0107enja u obnovi je prakti\u010dki ponovno sagra\u0111ena. Obnovljena crkva slijedi elemente kasnog baroka s nekim elementima rokoko stila i kona\u010dno je zavr\u0161ena u 19. stolje\u0107u. Ovu crkvu obilje\u017eava impresivno stepeni\u0161te ukra\u0161eno kipovima apostola, a zavr\u0161eno 1876. godine. Fasada je relativno jednostavna i ukra\u0161ena pilastrima, dok pro\u010deljem dominira sredi\u0161nji portal. Unutra\u0161njost je podijeljena u tri broda i ukra\u0161ena slikama Starog Zavjeta. Sve u svemu radi se o jednoj vizualno impresivnoj crkvi, ponajvi\u0161e zbog monumentalnog pristupnog stubi\u0161ta.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Crkva Sv. Petra<\/figcaption><\/figure>\n

Nakon razgleda crkve Sv. Petra kroz ulicu Strada Castello zapo\u010dinjem uspon do starog dvorca Castello dei Conti (grofovski dvorac). Odmah na po\u010detku ulice nalazi se muzej i rodna ku\u0107a jo\u0161 jednog poznatog stanovnika Modice \u2013 Salvatorea Quasimoda, dobitnika Nobelove nagrade za knji\u017eevnost 1959. godine. Za ovog knji\u017eevnika sam \u010duo, no ne mogu se sjetiti niti jednog njegovog djela tako da se tu nisam previ\u0161e zadr\u017eavao. Dvorac, koji je od 8. do 19. stolje\u0107a nekoliko puta modificiran i dogra\u0111ivan, bio je sjedi\u0161te politi\u010dke i administrativne mo\u0107i. Pored vojnog garnizona, u njemu se nalazila i rezidencija grofova Modica, a tu je bio smje\u0161ten sud i zatvor. Nakon ukidanja grofovije u dvorcu su bili dr\u017eavni uredi. Najimpresivniji arhitektonski detalj dvorca je poligonalna kula iz 14. stolje\u0107a, a kula sa satom jedna je od ikona grada. U ostacima dvorca danas je smje\u0161ten muzej, a dijelovi su ure\u0111eni za odr\u017eavanje evenata.<\/p>\n

\u0160etnju nastavljam ulicom Corso San Giorgio kako bi do\u0161ao do istoimene katedrale i vjerojatno najve\u0107e turisti\u010dke atrakcije u Modici \u2013 katedrale San Giorgio. Prema nekim izvorima na ovom mjestu crkva postoji jo\u0161 od predarapskog doba, a dana\u0161nji je barokni izgled nastao nakon obnove poslije potresa iz 1963. godine. Kona\u010dno je zavr\u0161ena po\u010detkom 20. stolje\u0107a. Ovu crkvu karakterizira strate\u0161ka pozicija na uzvisini i teatralnost dodatno nagla\u0161ena s monumentalnim stepeni\u0161tem od skoro 300 stepenica. Samo stepeni\u0161te je atrakcija za sebe \u2013 krasi ga elegancija i mali vrtovi koji ga okru\u017euju. Fasada katedrale je predivna \u2013 sastoji se od nekoliko stupova te konveksno-konkavnih oblika koji joj daju dinamiku. Pro\u010deljem dominira sredi\u0161nji portal, a posebno je impresivna i 36 metara visoka kupola. Unutra\u0161njost crkve krasi ve\u0107 broj slika sakralne tematike te monumentalne orgulje iz 18. stolje\u0107a. Ljepoti ove crkve pridonio je i jedan matemati\u010dar. Naime, na mramornom podu ispred visokog oltara nalazi se elipti\u010dni sun\u010dani sat koji je 1895. godine dizajnirao matemati\u010dar Armando Perini.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Katedrala San Giorgio<\/figcaption><\/figure>\n

S lijeve strane katedrale San Giorgio nalazi se Palazzo Polara. Ova je barokna pala\u010da sagra\u0111ena krajem osamnaestog stolje\u0107a, a na njezinu je pedimentu obiteljski grb s polarnom zvijezdom. Sama pala\u010da s monumentalnim stubi\u0161tem koje vodi do katedrale San Giorgio, jedan je od karakteristi\u010dnih motiva Modice i \u010desto se mo\u017ee vidjeti u seriji Inspektor Montalbano. Obitelj Polara je 1983. godine pala\u010du donirala gradu i u njoj je danas smje\u0161ten muzej moderne umjetnosti.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Stepeni\u0161te koje vodi do katedrale San Giorgio<\/figcaption><\/figure>\n

Nakon \u0161to sam se spustio niz tristotinjak stepenica od katedrale San Giorgio, vra\u0107aju\u0107i se prema autu u ulici Corso Umberto I. vidio sam puno malih radnji koje se bave proizvodnjom i prodajom \u010dokolade. Tek sam kasnije saznao da je Modica \u010duvar 400-godi\u0161nje tradicije sicilijanske proizvodnje \u010dokolade. Morao sam priznati da sam ostao malo za\u010du\u0111en odakle sad u Modici \u010dokolada, ali sam ubrzo na\u0161ao logi\u010dno povijesno obja\u0161njenje. Grofovija Modica bila je u vrijeme \u0161panjolskog kraljevanja prakti\u010dki najmo\u0107nija grofovija i ne \u010dudi da je me\u0111u prvima dobila pristup novim namirnicama donesenim iz Ju\u017ene Amerike kao \u0161to je kakao. Modica se specijalizirala za pravljenje granulirane \u010dokolade, \u010desto aromatizirane \u010dili paprom, cimetom ili vanilijom, a temelji se na azte\u010dkim metodama i receptima. Tijekom travnja u Modici se odr\u017eava i festival \u010dokolade. \u010cokolada iz Modice karakteristi\u010dna je po svojoj zrnatoj, mrvljivoj i gruboj, gotovo sirovoj teksturi, koja \u010duva sva obilje\u017eja kakaa. I danas se \u010dokolada u Modici ne proizvodi industrijski ve\u0107 tradicionalnom metodom kod koje se zrna kakaa \u00a0zagrijavaju, melju pa mije\u0161aju sa \u0161e\u0107erom i za\u010dinima. Dobivena masa lagano se zagrijava, tako da se ne otope kristali \u0161e\u0107era \u0161to daje karakteristi\u010dnu zrnastu teksturu i izvorne karakteristike kakaa.<\/p>\n

U glavnoj ulici nai\u0161ao sam na jo\u0161 jednu zanimljivu crkvu \u2013 Santa Maria del Soccorso, koja se nalazi blizu crkve sv. Petra. Radi se o staroj isusova\u010dkoj crkvi iz 17. stolje\u0107a, me\u0111u prvima obnovljenom nakon potresa 1693. godine koju neki povjesni\u010dari umjetnosti nazivaju najzanimljivijom isusova\u010dkom baroknom crkvom na Siciliji. Fasadu karakterizira konveksni oblik, crvenkasta boja i korintski pilastri. Uz crkvu Santa Maria del Soccorso nalazi se Palazzo degli Studi iz 17. stolje\u0107a koji je u svojim po\u010decima bio samostan isusovaca, a kasnije isusova\u010dki kolegij. Ovo je jedna od rijetkih pala\u010da koja je pre\u017eivjela potres iz 1693. godine. Kroz povijest su ovdje bile smje\u0161tene brojne obrazovne institucije, a i danas u njoj djeluje klasi\u010dna gimnazija.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Santa Maria del Soccorso<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Palazzo degli Studi<\/figcaption><\/figure>\n

Ovom crkvom polako zavr\u0161avam svoj razgled Modice i vra\u0107am se do auta koji je pakiran u blizini te kre\u0107em ka Ragusi gdje \u0107u i no\u0107iti. Cesta izme\u0111u Modice i Raguse je jednako zavojita i brdovita kao i ona izme\u0111u Sciclija i Modice i moram se prili\u010dno koncentrirati da ne napravim kakvu glupost, no nakon pola sata bez nekih problema sti\u017eem u Ragusu. Na\u017ealost, iz hotela su mi poslali prili\u010dno komplicirane upute za dolazak do hotela upozoravaju\u0107i da navigacija \u010desto grije\u0161i, no u mom je slu\u010daju ispalo sasvim obratno \u2013 navigacija bi me dovela to\u010dno pred hotel, a zbog uputa hotela vi\u0161e od pola sata sam se gubio po gradu. No taman sam prije mraka uspio parkirati ispred hotela.<\/p>\n

Odlu\u010dio sam se za jedan zanimljiv hotel u starom dijelu Raguse koji se zove San Giorgio Palace. Hotel je smje\u0161ten u zgradi starog samostana, no od starine je ostala samo zgrada. Potpuno je moderniziran sa svim resursima koje suvremeni hotel treba imati. Soba koju sam dobio nije bila unutar glavne zgrade ve\u0107 se nalazila u maloj depadansi koja je prakti\u010dki iskopana u stijeni \u0161to je bilo prili\u010dno zanimljivo.<\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Hotel San Giorgio PalaceDana\u0161nji dan je \u0161to se razgledavanja ti\u010de bio prili\u010dno zgusnut tako da \u0107u Ragusu razgledati ujutro, a sad samo jo\u0161 trebam na\u0107i dobro mjesto za ve\u010deru. U hotelu su mi preporu\u010dili jedan mali obiteljski restoran \u010diji su specijaliteti jela od magare\u0107eg mesa \u2013 malo me iznenadilo, no za\u0161to ne probati. Restoran se zove Cucina e Vino i nalazi se stotinjak metara od glavnog trga, odnosno nekih desetak minuta \u0161etnje od hotela.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Glavni trg u Ragusi s pogledom na katedralu<\/figcaption><\/figure>\n

Kao amouse bouche restoran je poslu\u017eio tikvice u maslinovu ulju s doma\u0107im kruhom – ni\u0161ta spektakularno no preukusno u svojoj jednostavnosti. Kod ovog jela naglasak je stavljen na kvalitetu namirnica. Za predjelo sam dobio tradicionalno sicilijansko jelo – caponatu poslu\u017eenu s lokalnim sirom. Nakon toga je na red do\u0161ao ragu s magare\u0107im mesom, pa souffle od sira s pekmezom od smokava \u0161to je bilo izuzetno zanimljivo te za kraj sladoled od badema preliven \u010dokoladom iz Modice. Uz to je bilo poslu\u017eeno lokalno crno vino. Sve u svemu izvrsna i ne preskupa ve\u010dera – mjesto kamo bi se definitivno vratio.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Ve\u010dera u restoranu Cucina e Vino<\/figcaption><\/figure>\n

Nakon ve\u010dere vra\u0107am se u hotel i zaista vi\u0161e nemam snage za ni\u0161ta nego za spavanje. Sljede\u0107e jutro mi je u planu razgledati Ragusu i obli\u017enji Noto, dovesti se do Catanie, smjestiti se u novi hotel u kojem \u0107u provesti tri no\u0107i, vratiti automobil i do\u010dekati novu godinu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Barok, \u010dokolada i Inspektor Montalbano<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1411,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[78,79],"tags":[104,54,82,80,86,103,83,93,102,85,87,62,72],"class_list":["post-1412","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-italija","category-sicilija","tag-barok","tag-blog","tag-fotografije","tag-italija","tag-italy","tag-modica","tag-photo","tag-putovanje","tag-scicli","tag-sicilija","tag-sicily","tag-travel","tag-travelblog"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1412","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1412"}],"version-history":[{"count":23,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1412\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1480,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1412\/revisions\/1480"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1411"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1412"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1412"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1412"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}