{"id":1744,"date":"2021-01-02T12:19:40","date_gmt":"2021-01-02T11:19:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=1744"},"modified":"2021-01-10T11:34:30","modified_gmt":"2021-01-10T10:34:30","slug":"taormina-sicilija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=1744","title":{"rendered":"Taormina, Sicilija"},"content":{"rendered":"

“Kad bi imali samo jedan dan vremena za upoznavanje Sicilije \u2013 bez imalo zadr\u0161ke preporu\u010dio bih Taorminu. Taormina \u0107e Vam zavesti o\u010di, um i ma\u0161tu.” –<\/em> Guy de Maupassant, francuski knji\u017eevnik<\/p>\n

Za Taorminu nemam \u0161to drugo re\u0107i nego da je to bio \u0161e\u0107er na kraju putovanja. Na fotografijama je djelovala lijepo, ali fotografije nisu mogle ni pribli\u017eno do\u010darati njenu energiju. Tu je smje\u0161taj na litici, otvoren pogled prema Jonskom moru, Etna u pozadini, starinski \u0161tih, simpati\u010dni lokali, ljubazni doma\u0107ini, gu\u017eva, \u017eivot, povijest, sloboda, inspiracija… Sve ono \u0161to ljudski duh \u010dini zadovoljnim, a uz fenomenalne klimatske uvjete zadovoljno \u0107e biti i tijelo. Dovoljno je spomenuti prosje\u010dnu temperaturu od 11 stupnjeva u sije\u010dnju i 26 stupnjeva u kolovozu.<\/p>\n

Taormina se zlatnim slovima upisala na turisti\u010dku kartu Europe jo\u0161 sredinom devetnaestog stolje\u0107a, a njena energiju bila je izvor inspiracije brojnim umjetnicima svjetskog glasa koji su ovdje stvarali svoja svevremenska remek djela. Spomenimo samo da je islandski nobelovac Halld\u00f3r Laxness u Taormini radio na jednom od svojih romana. Friedrich Nietzsche je na balkonu hotela Timeo napisao dijelove Zarathustre. O Taormini je pisao Ernest Hemingway, David Herbert Lawrence ovdje je stvorio svoje epohalno djelo, a Taormina je barem malim dijelom oblikovala i opus umjetnika kao \u0161to su\u00a0 Tennessee Williams, Jean Cocteau, Jean Marais, Charles Webster Leadbeater te mnogi drugi.<\/p>\n

Podru\u010dje Taormine prvotno su nastanjivali drevni Sikuli, no njen urbani razvoj zapo\u010deo je \u0161irenjem obli\u017enjih gr\u010dkih kolonija u \u010detvrtom stolje\u0107u prije Krista. U to je vrijeme mo\u0107na Sirakuza opusto\u0161ila obli\u017enji Naxos \u010dije se stanovni\u0161tvo seli na podru\u010dje dana\u0161nje Taormine te ona po\u010dinje ubrzano rasti i dosti\u017ee brojku od \u010dak 12000 stanovnika. U gradu je ubrzo uspostavljena tiranija, a zna\u010dajna je 345. godina prije Krista kada u Taorminu iz Kartage dolazi vojskovo\u0111a Timoleont tra\u017ee\u0107i saveznike u borbi protiv Sirakuze. Tada\u0161nji tiranin, Andromachus, priklonio se Timoleontu \u010dime je za\u0161titio i grad i svoju vlast. Timeoleont je uspio poraziti Sirakuzu, no utjecaj Kartage tamo je potrajao svega \u010detrdesetak godina. Vrlo brzo nakon Timoleontove smrti vlast u Sirakuzi preuzima mo\u0107ni tiranin Agatokle koji zauzima Taorminu \u010dime zauvijek prestaje njena neovisnost. Pod neposrednom upravom Sirakuze ostala je gotovo \u010ditavo stolje\u0107e, a 212. godine zajedno sa Sirakuzom potpada pod rimsku vlast.<\/p>\n

Za vrijeme rimske vlasti u Taormini se ne doga\u0111a ni\u0161ta pretjerano zna\u010dajno, u nekoliko je navrata bila popri\u0161te unutarnjih sukoba, a u starim se zapisima spominje kao va\u017eno gospodarsko sredi\u0161te, posebice u proizvodnji vina i mramora. U 4. stolje\u0107u pada u ruke Vanadala, a u 5. stolje\u0107u postaje dio Bizanta. Grad ostaje pod vla\u0161\u0107u Bizanta do 902. godine kada ga preuzimaju i u potpunosti razaraju Arapi. Arapska vlast potrajala je do 1078. godine kada grad preuzimaju Normani.<\/p>\n

Iako je arapska okupacija grada bila brutalna i krvava, kasnija arapska vlast prema Taormini je bila prili\u010dno naklonjena. Arapi donose nova znanja i obi\u010daje, \u0161to je povoljno utjecalo na razvoj grada. S druge strane, normansko preuzimanje nije bilo ni pribli\u017eno brutalno kao arapsko, a Normani su bili i prili\u010dno liberalni prema lokalnim obi\u010dajima i samo su ih dopunili nekim svojim znanjima i iskustvima. Povijest grada nakon tog razdoblja prati povijest \u010ditavog otoka u kojoj se Taormina ne spominje \u010desto, premda ju posjetilo vi\u0161e vladara Sicilije. Po\u010detkom 19. stolje\u0107a u gradu se po\u010deo razvijati elitni turizam i tu borave vode\u0107a imena europske aristokracije, ali i umjetnici razli\u010ditih profila u\u017eivaju\u0107i u ljepotama i liberalizmu grada. Smatra se da je na stilsko razdoblje koje karakterizira prijelaz iz 19. u 20. stolje\u0107e tzv. Belle \u00c9poque<\/em> mondeni \u017eivot Taormine imao zna\u010dajan utjecaj.<\/p>\n

Tijekom 2. svjetskog rata u Taormini se smjestilo sjedi\u0161te njema\u010dkog zapovjedni\u0161tva zbog \u010dega je grad pretrpio nekoliko razornih bombardiranja, no nakon rata vrlo se brzo obnovio i nastavio biti prijestolnica europskog elitnog turizma, posebice za vrijeme zimskih mjeseci. 1968. godine Siciliju je pogodio jaki potres, a Taormina se u strahu od negativnih posljedica na turisti\u010dke rezultate okre\u0107e masovnom turizmu, \u0161to je imalo razoran u\u010dinak na grad. Masovni turizam lokalno stanovni\u0161tvo nije moglo opslu\u017eivati te su prisutne zna\u010dajne migracije iz razli\u010ditih provincijskih sredina, a ti novi radnici nisu bili spremni tolerirati dekadenciju jet seta sedamdesetih. Taormina tako gubi svoje vjerne goste i svoj identitet. U fokus se stavlja profit, a ne kvaliteta i \u201ela dolce vita\u201c seli u druge destinacije. Iako grad danas poku\u0161ava povratiti svoj identitet, vratiti zimski elitni turizam s po\u010detka pro\u0161log stolje\u0107a ne\u0107e biti jednostavan zadatak.<\/p>\n

U Taorminu dolazim vlakom oko 15 sati. Prvotno sam razmi\u0161ljao da \u0107u do centra grada do\u0107i pje\u0161ice, no nisam bio ni pribli\u017eno svjestan 200 m visinske razlike izme\u0111u \u017eeljezni\u010dke stanice i centra grada \u2013 nakon desetodnevnog putovanja za takav uspon naprosto nemam ni energije ni vremena. Alternativa je bila javni prijevoz, no na autobus bi trebalo \u010dekati barem jo\u0161 pola sata te se s jednim njema\u010dkim bra\u010dnim parom dogovaram o podjeli tro\u0161kova taksija i za 5 eura vrlo elegantno sti\u017eem na trg Piazza San Antonio Abate gdje se kroz Porta Catania ulazi u staru gradsku jezgru. Ponovno se pokazalo koliko je svijet mali \u2013 i taj bra\u010dni par i taksist nekoliko su puta bili u Hrvatskoj. S tolikim su divljenjem govorili o na\u0161im obalnim destinacijama da je bilo nemogu\u0107e ne osjetiti izrazit domovinski ponos.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Piazza San Antonio Abate<\/figcaption><\/figure>\n

Pored gradskih vrata nalazi se jedna od najstarijih crkava u gradu, izvorno sagra\u0111ena 1330. godine i posve\u0107ena Sv. Antoniu Abateu, za\u0161titniku \u017eivotinja, po kojoj je trg dobio ime. Crkva je prvotno sagra\u0111ena kako bi siroma\u0161no stanovni\u0161tvo Taormine moglo upra\u017enjavati vjerske potrebe bez mije\u0161anja s bogatijim gra\u0111anima koji su koristili crkve unutar gradskih zidina. U bombardiranju 1943. godine gotovo je uni\u0161tena, tako da danas mo\u017eemo vidjeti njenu obnovljenu verziju. Iako neugledna, crkva je arhitektonski zanimljiva zbog spoja normanske gotike, bizantinske umjetnosti i baroka. U crkvi su trajno postavljene jaslice koje reproduciraju brojne spomenike grada.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
San Antonio Abate<\/figcaption><\/figure>\n

Porta Catania u ovom obliku postoje od 1340. godine o \u010demu svjedo\u010di uklesani datum, iako su vjerojatno puno starija. Do 1860. godine zvala su se Porta del Tocco, prema trgu Largo del Tocco (danas Piazza Giuseppe Buciun\u00ec) na koji se otvaraju. Na Largo del Tocco u normansko doba odr\u017eavala su se javna okupljanja, zbog \u010dega i naziv tocco<\/em> \u0161to se doslovno mo\u017ee prevesti kao dodir ili susret.<\/p>\n

Gradska vrata naslonjena su na pala\u010du obitelji vojvode od San Stefana (Palazzo Duchi di Santo Stefano) sagra\u0111enu u 14. stolje\u0107u. Pala\u010dom dominira goti\u010dki stil s prepoznatljivim utjecajima normanske i arapske arhitekture, pri \u010demu se posebno isti\u010de dekorativni friz. Pala\u010da je danas u vlasni\u0161tvu grada i u njoj je smje\u0161teno sjedi\u0161te zaklade posve\u0107ene kiparu Giuseppeu Mazzullu. Tu se \u010desto odr\u017eavaju civilna vjen\u010danja te brojna kulturna doga\u0111anja, a na prvom katu je stalna izlo\u017eba Mazzullijevih djela.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Porta Catania<\/figcaption><\/figure>\n

Kroz Porta Catania ulazi se na glavnu gradsku ulicu Corso Umberto, a odmah na po\u010detku ulice, s moje lijeve strane nalazi se lijepo dekorirano stubi\u0161te koje vodi do trga Piazza Carmine. Na tom se trgu nalazi barokna karmeli\u0107anska crkva (Santa Maria dei Greci) sagra\u0111ena 1662. godine po kojoj je trg dobio ime. Jednostavnog je pro\u010delja, a danas se u njoj vi\u0161e ne odr\u017eavaju mise, ve\u0107 se koristi kao izlo\u017ebeni prostor. Piazza Carmine \u010desto slu\u017ei kao pozornica za razli\u010dite priredbe scenske i glazbene umjetnosti.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Put do Piazze Carmine<\/figcaption><\/figure>\n

Nastavljam \u0161etnju kroz Corso Umberto i brzo dolazim do trga Piazza Duomo. Samo ime trga govori da je ovdje smje\u0161tena katedrala, no katedrala na ovom trgu nije jedina stvar vrijedna razgleda. Odmah na po\u010detku trga, s desne strane je stubi\u0161te koje vodi do arheolo\u0161kog muzeja smje\u0161tenog u Palazzo della Badia Vecchia. Ta je goti\u010dka gra\u0111evina iz 14. stolje\u0107a u pro\u0161losti slu\u017eila kao obrambena kula, premda joj ime (u prijevodu stara Opatija<\/em>) sugerira religioznu namjenu koja nije jasno istra\u017eena. Iako bi ve\u0107 sama pala\u010da bila zanimljiva, u pripadnom se muzeju mogu razgledati arheolo\u0161ki nalazi iz gr\u010dkog i rimskog razdoblja. Na\u017ealost, uspon do muzeja je velik, pa sam ga odlu\u010dio presko\u010diti.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Ulaz na Piazza Duomo<\/figcaption><\/figure>\n

U sredi\u0161tu Piazze Duomo nalazi se barokna fontana iz 17. stolje\u0107a. Fontana se sastoji od 4 kutna stupa koje nadvisuju morski konji iz \u010dijih usta izlazi voda, a u sredi\u0161njem je dijelu pijedestal s kipom kentaura. Zbog ta \u010detiri stupa iz kojih izlazi voda \u010ditava je instalacija poznata pod nazivom 4 fontane<\/em>, \u00a0iako je danas u funkciji samo jedna.<\/p>\n

\"\"<\/a>
4 fontane<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Pro\u010delje katedrale i sredi\u0161nja fontana<\/figcaption><\/figure>\n

S druge strane trga nalazi se katedrala Sv. Nikole. U ovih sam nekoliko dana vidio jako puno katedrala i u usporedbi s njima ova izgleda prili\u010dno neugledno. Izvorno je nastala u 13. stolje\u0107u, a iako se nekoliko puta kroz povijest obnavljala zadr\u017eala je izvornu goti\u010dku hladno\u0107u. Izvana vi\u0161e podsje\u0107a na obrambenu tvr\u0111avu, nego na katedralu. Od dekorativnih elemenata na pro\u010delju isti\u010de se samo rozeta te renesansni portal sa figurama svetaca uklesanim u dovratnike. Sli\u010dno dekorirani portali nalaze se i na bo\u010dnim stranama katedrale. Unutra\u0161njost obiluje dijelima sakralne umjetnosti, od kojih neka se\u017eu jo\u0161 u bizantsko razdoblje. Kao najva\u017enije djelo isti\u010de se poliptih Antonella de Salibe iz 1504. godine.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Unutra\u0161njost katedrale<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Bo\u010dna strana katedrale<\/figcaption><\/figure>\n

Taormina naprosto obiluje starim plemi\u0107kim pala\u010dama i samostanima koji su se po\u010detkom pro\u0161log stolje\u0107a pretvarali u restorane i hotele. Primjerice stari dominikanski samostan do kojeg se s Piazze Duomo mo\u017ee do\u0107i kratkom \u0161etnjom kroz Via Damiano Rosso, pretvoren je jo\u0161 1896. godine u jedan od najluksuznijih hotela u gradu – San Domenico Palace. Koliko je ovaj hotel zna\u010dajan govori i \u010dinjenica da je u njemu odr\u017ean summit G7 2017. godine na kojem je Donald Trump imao jedno od prvih sudjelovanja na globalnoj politi\u010dkoj pozornici. Taj Trumpov posjet Taormini zapam\u0107en je i u modnom svijetu budu\u0107i je tada njegova Melania nosila Dolce & Gabbana jaknu vrijednu nevjerojatnih 51000 dolara \u0161to je ujedno i najskuplji komad odje\u0107e kojeg je odjenula za vrijeme suprugova predsjedni\u010dkog mandata. Izbor ovog komada odje\u0107e nije slu\u010dajan. Naime dvojac Dolce & Gabbana \u010desto je Siciliju izdvajao kao izvor svoje inspiracije, a u Taormini su, izme\u0111u ostalih mjesta i u ovom hotelu snimali jednu od svojih reklamnih kampanja. Za vrijeme summita u hotelu San Domenico odsjela je Angela Merkel, ali ona nije prva svjetski poznata go\u0161\u0107a u povijesti ovog hotela. Tu su boravili Richard Strauss, Marlene Dietrich, Ingrid Bergman, Audrey Hepburn te mnogi drugi pripadnici A-liste svjetskog jet seta. U sklopu hotela djeluje restoran Principe di Cerami, nazvan prema plemi\u0107ima koji su zgradu poklonili redovnicima. Hotel \u00a0San Domenico naprosto dio globalne povijesti, no u vrijeme mojeg posjeta \u010ditav se kompleks renovirao tako da ga nisam mogao posjetiti niti izvana. Nakon renoviranja hotel \u0107e djelovati u sklopu jednog od najekskluzivnijih svjetskih hotelskih lanaca – Four Seasons Hotel.<\/p>\n

Odmah nakon katedrale, s moje lijeve strane otvara se veliko stubi\u0161te \u2013 Salita Palazzo Campoli koje vodi do istoimene pala\u010de sagra\u0111ene 1412. godine u goti\u010dko-katalonskom stilu. U ovoj je pala\u010di \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a bio no\u0107ni klub, a kasnije je pre\u0161la u vlasni\u0161tvo grada, renovirana je i prenamijenjena u veliki izlo\u017ebeni prostor.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Salita Palazzo Campoli<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Corso Umberto, detalj<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Corso Umberto, detalj<\/figcaption><\/figure>\n

Nastavljam \u0161etnju kroz Corso Umberto koji obiluje privla\u010dnim malim lokalima, a kako od doru\u010dka nisam ni\u0161ta pojeo ne mogu odoljeti doma\u0107im arancinima (pr\u017eenim kuglicama od ri\u017ee). Osim lokala s brzom hranom i sladoledom te brojnih trgovina u\u00a0 idu\u0107ih nekoliko minuta \u0161etnje kroz Corso Umberto ne nalazim na neku zanimljivu atrakciju sve dok se ispred mene ne pojave gradska vrata iznad koji je toranj sa satom –\u00a0 Porta di Mezzo.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Arancin<\/figcaption><\/figure>\n

Ova gradska vrata danas se nalaze usred grada, ali u gr\u010dko-rimskom razdoblju zajedno s vratima Porta Catania tvorila su granice grada. U normansko doba, u 12. stolje\u0107u vrata su dobila dana\u0161nji oblik kule. Obnavljana su za \u0161panjolske vladavine u 17. stolje\u0107u, a smatra se da je tada na kulu dodan sat i zvona koja zvone prilikom svakog izbora gradona\u010delnika. U samim vratima nalazi se mozaik Madone s djetetom nadahnut bizantskim stilom nastao 1966. godine kao replika freske sa svoda \u010diji se obrisi danas samo mogu nazrijeti.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Porta di Mezzo<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Mozaik u Porta di Mezzo<\/figcaption><\/figure>\n

Prolaskom kroz Porza di Mezzo dolazi se na veliki trg 9. Aprila. Taj datum za Taorminu ima veliko zna\u010denje. Naime 9.04.1860. u Taorminu su za vrijeme mise u katedrali stigle glasine da je Garibaldi u Marsali zapo\u010deo s procesom ujedinjenja Italije. Vijest je bila la\u017ena, budu\u0107i je Garibaldi do\u0161ao u Marsalu to\u010dno mjesec dana kasnije, no unato\u010d tome, stanovnici Taormine upravo taj datum smatraju va\u017enim i posve\u0107uju mu najljep\u0161i gradski trg.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Trg. 9. Aprila<\/figcaption><\/figure>\n

Odmah s desne strane tornja sa satom smjestio se kultni kafi\u0107 Wunderbar \u010diji su gosti svojevremeno bili primjerice Winston Churchill i Greta Garbo, ali za njegov kultni status najzaslu\u017eniji su Elizabeth Taylor i Richard Burton. Njihova bajkovita romansa o kojoj se jo\u0161 i danas pri\u010da zapo\u010dela je na snimanju filma Cleopatra u Rimu 1963. odakle su \u201epobjegli\u201c u Taorminu i Wunderbar je prvo mjesto na kojem su u javnosti vi\u0111eni kao ljubavni par. Cijene u Wunderbaru odgovaraju elitnoj klijenteli, iako prema recenzijama kvaliteta hrane i nije toliko elitna. No ono \u0161to goste privla\u010di Wunderbaru, osim te energije glamura, definitivno je predivan pogled s terase.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Cafe Wunderbar<\/figcaption><\/figure>\n

Predivan pogled na Jonsko more je tako\u0111er va\u017ena komponenta ovog trga. S ovog se mjesta pogledom mo\u017ee obuhvatiti \u010ditav zaljev u \u010dijem je sredi\u0161tu Giardini Naxos \u2013 susjedna gr\u010dka kolonija. Do sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a to je bilo mirno ribarsko selo, a razvojem masovnog turizma na ovom podru\u010dju zbog svojih predivnih pla\u017ea postao je turisti\u010dka meka. S vidikovca se naziru i litice koje se\u00a0 nevjerojatno strmo pru\u017eaju prema obali na kojima se u ulici Via Roma smjestio \u010ditav niz starih vila u kojima su danas hoteli i restorani vrtoglavih cijena.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Pogled s vidikovca na trgu 9. Aprila<\/figcaption><\/figure>\n

Uz kafi\u0107 Wunderbar nalazi se jedna od najljep\u0161ih crkava u Taormini \u2013 crkva Sv. Josipa (San Giuseppe). Crkva je sagra\u0111ena izme\u0111u 17. i 18. stolje\u0107a kao sjedi\u0161te bratov\u0161tine Du\u0161a \u010distili\u0161ta, a od 1919. njom upravljaju Salezijanci. Ve\u0107 pri prvom pogledu isti\u010de se pristupno dvostruko stubi\u0161te, zvonik, zanimljive konture pro\u010delja te barokni ukrasi. Zanimljiv je i poseban kolorit ravne fasade dobiven kombinacijom bijelog, sivog i ru\u017ei\u010dastog kamena. Fasada je stupovima vertikalno podijeljena na tri dijela od kojih je srednji dio s portalom najbogatije ukra\u0161en, a posebno se isti\u010de veliki kip Krista Kralja smje\u0161ten u prozoru ispod sredi\u0161njeg timpana. Unutra\u0161njost je ukra\u0161ena \u0161tukaturama iz 18. stolje\u0107a, a zanimljiva je i kupola s freskom te bogato ure\u0111en glavni oltar.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Crkva Sv. Josipa<\/figcaption><\/figure>\n

S druge strane trga, uz vidikovac, nalazi se crkva Sv. Augustina. Sagra\u0111ena je 1486. \u00a0kao crkva Sv. Sebastijanu, a 1530. dodijeljena je redu Sv. Augustina. 1886. godine crkva i pripadni samostan prema zakonu o oduzimanju crkvene imovine pripali su gradu i pretvoreni u knji\u017enicu s prvenstvenom namjenom \u010duvanja knji\u017ene ba\u0161tine uga\u0161enih gradskih samostana. Na ravnoj fasadi nema puno dekorativnih elemenata, a stilski se mo\u017ee odrediti kao starogoti\u010dka. Na vrhu zgrade isti\u010de se mali toranj u koji je smje\u0161ten zvonik.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Crkva Sv. Augustina<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Corso Umberto, detalj<\/figcaption><\/figure>\n

S trga \u0161etnju nastavljam kroz Corso Umberto. U ovom dijelu ulice nalaze se samo brojne trgovine i ugostiteljski objekti, a nakon 400 m dolazim do trga Largo Santa Caterina na kojem se tako\u0111er nalazi nekoliko zna\u010dajnih turisti\u010dkih atrakcija. Prva je crkva Sv. Katarine Aleksandrijske po kojoj je trg i dobio ime. Crkva je sagra\u0111ena u baroknom stilu u prvoj polovici 17. stolje\u0107a, na dijelu ru\u0161evina malog rimskog kazali\u0161ta Odeona \u010diji se ostaci mogu pogledati iza crkve. Odeon je godinama bilo u potpunosti zaboravljen, a ovi su ostaci otkriveni tek 1892. godine.<\/p>\n

Pro\u010delje crkve nije u najboljem stanju, a od ukrasnih elemenata isti\u010de se samo portal obrubljen jonskim stupovima sa zanimljivim timpanom u koji je ukomponirano nekoliko sakralnih skulptura. Sredi\u0161nja skulptura u ni\u0161i timpana napravljena je 1705. godine i prikazuje Sv. Katarinu. Simetriju pro\u010delja naru\u0161ava mali zvonik s lijeve strane. Uz crkvu se nalazi sakristija \u010dije je pro\u010delje ukra\u0161eno \u0161koljkama \u2013 simbolima bo\u017eice Afrodite. Vjeruje se da je taj ukras potekao od \u010dinjenice da je na ovom mjestu u gr\u010dko doba bio hram bo\u017eice Afrodite. Crkva je po\u010detkom pro\u0161log stolje\u0107a bila u jako lo\u0161em stanju i 40 godina je stajala zatvorena, a tek nakon obnove 1977. po\u010dela se ponovno koristiti za bogoslu\u017eja. U zadnje vrijeme u ovoj se crkvi vrlo \u010desto odr\u017eavaju vjen\u010danja.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Crkva Sv. Katarine unutar zidina<\/figcaption><\/figure>\n

U unutra\u0161njosti crkve se kao glavni dekorativni element pojavljuju bogato ukra\u0161eni uvijeni \u0161tukaturni stupovi koji ome\u0111uju oltare. U crkvi se nalaze i grobovi nekoliko plemi\u0107a, a upravo je plemstvo i zaslu\u017eno za nastanak ove crkve. Naime, dana\u0161nja kapucinska crkva do 16. stolje\u0107a bila je posve\u0107ena Sv. Katarini, no crkvena vlast je tada prodaje kapucinima za 2000 forinti u cilju pro\u0161irivanja samostana, a gradsko plemstvo crkvi donira isti iznos pod uvjetom da se unutar gradskih zidina sagradi nova crkva Sv. Katarine. Gra\u0111ani Taormine zbog toga jo\u0161 i danas ovu crkvu nazivaju Sv. Katarina unutar zidina, a na kapucinsku crkvu se referiraju kao na Sv. Katarinu izvan zidina iako je ona posve\u0107ena Sv. Anti Padovanskom.\u00a0 Dio sakralne umjetni\u010dke ba\u0161tine koja se nalazi u crkvi unutar zidina poti\u010de iz te stare crkve koja je od ovog mjesta udaljena svega 200 m, a povjesni\u010dari umjetnosti na njoj isti\u010du samo portale.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Ulaz u turisti\u010dki ured na Largo Santa Caterina<\/figcaption><\/figure>\n

Neposredno uz crkvu Sv. Katarine na\u00a0 Largo Santa Caterina smjestila se jedna od najljep\u0161ih i najva\u017enijih plemi\u0107kih pala\u010da u gradu – Palazzo Corvaja. Ova je gra\u0111evina izvorno nastala jo\u0161 za vrijeme arapske vlasti u 10. stolje\u0107u, a zna\u010dajnije je dogra\u0111ena u 13. stolje\u0107u tako da se na njoj mogu jasno vidjeti utjecaji arapske arhitekture ali i sicilijanske gotike. Pala\u010da je organizirana oko sredi\u0161njeg dvori\u0161ta, ima \u010detiri kata, a pro\u010delja karakteriziraju prozori s dvostrukim lancetama podijeljeni stupovima. Pala\u010da je u po\u010decima imala uglavnom obrambenu i politi\u010dku namjenu, a u 15. stolje\u0107u bila je ljetna rezidencija kraljevske obitelji. 1411. godine u njoj se odr\u017eala i skup\u0161tina sicilijanskog parlamenta zbog \u010dega je pala\u010da dodatno ure\u0111ena i dogra\u0111ena. 1538. godine do\u0161la je u posjed plemi\u0107ke obitelji Corvaja koja u njoj \u017eivi sve do drugog svjetskog rata, nakon \u010dega prelazi u ruke grada. Pala\u010da je tada bila u jako lo\u0161em stanju i u njoj su \u017eivjele obitelji koje su za vrijeme rata ostale bez svojih ku\u0107a. Me\u0111utim, grad pala\u010du vrlo brzo obnavlja i danas je u njoj smje\u0161ten Muzej popularne umjetnosti i tradicije te gradski turisti\u010dki ured.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Palazzo Corvaja<\/figcaption><\/figure>\n

Largo Santa Caterina otvara se na veliki trg Piazza Vitorio Emanuele II s kojeg se na kraju Corsa Umberto naziru druga gradska vrata \u2013 Porta Messina. Ova gradska vrata novijeg su datuma, to\u010dnije otvorio ih je kralj Ferdinand IV 1808. te su se u po\u010detku njemu u \u010dast zvala Porta Ferdinandea. Vrata nemaju nekih posebnih umjetni\u010dkih ukrasa jedino se mo\u017ee zamijetiti inauguracijska plo\u010da postavljena iznad portala. Na ovim vratima zavr\u0161ava Corso Umberto na koji se nastavlja Viale San Pancrazio, a u daljini se nazire zvonik istoimene crkve.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Pogled prema Porta Messina<\/figcaption><\/figure>\n

Largo Santa Caterina otvara se na veliki trg Piazza Vitorio Emanuele II s kojeg se na kraju Corsa Umberto naziru druga gradska vrata \u2013 Porta Messina. Ova gradska vrata novijeg su datuma, to\u010dnije otvorio ih je kralj Ferdinand IV 1808. te su se u po\u010detku njemu u \u010dast zvala Porta Ferdinandea. Vrata nemaju nekih posebnih umjetni\u010dkih ukrasa jedino se mo\u017ee zamijetiti inauguracijska plo\u010da postavljena iznad portala. Na ovim vratima zavr\u0161ava Corso Umberto na koji se nastavlja Viale San Pancrazio i u daljini se nazire zvonik istoimene crkve.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Porta Messina<\/figcaption><\/figure>\n

Crkva Sv. Prokopija (San Pancrazio) najstarija je crkva u Taormini nastala na ru\u0161evinama starog Jupiterovog hrama, \u010diji se ostaci jo\u0161 uvijek mogu vidjeti u zidovima crkve. Kr\u0161\u0107anska bogoslu\u017eja u ovoj se crkvi slu\u017ee jo\u0161 od vremena kad je Sicilija bila arapski emirat. Glavno pro\u010delje crkve okrenuto je prema istoku i prikazuje monumentalni portal kojem se pristupa kratkim stepenicama, a iznad sakristije uzdi\u017ee se veliki zvonik. U sklopu portala skulpturama su prikazani elementi \u017eivota Sv. Prokopija, biskupa u Taormini za vrijeme arapske invazije kada je i umro mu\u010deni\u010dkom smr\u0107u. Crkvi prethodi veliko dvori\u0161te poplo\u010dano opekom od crvene gline, ogra\u0111eno s deset okruglih lukova. Do po\u010detka drugog svjetskog rata ova je crkva bila \u010desto odredi\u0161te hodo\u010dasnika. Crkva nije velika, ali je izuzetno bogato ukra\u0161ena, kako \u0161tukaturama i oltarnim ukrasima tako i razli\u010ditim slikama. Na\u017ealost, u vrijeme posjeta nisam bio svjestan njene va\u017enosti za grad te sam se zadovoljio samo pogledom na zvonik.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Zvonik crkve Sv. Prokopija<\/figcaption><\/figure>\n

Vra\u0107am se do pala\u010de Corvaja gdje skre\u0107em u Via Teatro Greco koja me vodi do glavne turisti\u010dke atrakcije grada \u2013 starog gr\u010dkog kazali\u0161ta. Ovo je kazali\u0161te jedna od glavnih turisti\u010dkih atrakcija ne samo Taormine ve\u0107 i \u010ditave Sicilije \u0161to prije svega mo\u017ee zahvaliti svojem dramati\u010dnom smje\u0161taju na vrhu litice s pogledom na Etnu.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Via Tetrao Greco<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Via Tetrao Greco, detalj<\/figcaption><\/figure>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Staro kazali\u0161te<\/figcaption><\/figure>\n

Kazali\u0161te je sagra\u0111eno u 3. stolje\u0107u prije Krista i jedino anti\u010dko kazali\u0161te koje je ve\u0107e od ovog na Siciliji je ono u Sirakuzi. Kazali\u0161te u Taormini svoj umjetni\u010dki \u017eivot \u017eivi i danas. Tu se odr\u017eavaju svjetski poznati umjetni\u010dki i filmski festivali, a neke od najve\u0107ih svjetskih zvijezda kao \u0161to su Elton John, Bob Dylan, Sting, Santana, Paul Simon i Tony Bennett odr\u017eali su ovdje koncerte. Zanimljivo je da se jo\u0161 uvijek vode prijepori radi li se o gr\u010dkom ili rimskom kazali\u0161tu. Osnovni gra\u0111evni materijal za njegovu izgradnju bila je opeka \u0161to sugerira rimsko razdoblje, no njegov plan i raspored odgovaraju gr\u010dkom razdoblju, tako da se vjerojatno radi o gr\u010dkom kazali\u0161tu koje je zna\u010dajnije obnovljeno za vrijeme rimske vlasti. Ono \u0161to ovo kazali\u0161te \u010dini jedinstvenim je sa\u010duvanost proscenija sa stra\u017enjim zidom scene i njezinim dodacima, od kojih su u ve\u0107ini drevnih kazali\u0161ta ostali samo tragovi. Izgradnja ovog kazali\u0161ta govori i o razvijenosti anti\u010dke civilizacije koja je ovdje \u017eivjela. Naime, da bi se na ovom mjestu moglo izgraditi kazali\u0161te ovakve veli\u010dine bilo je potrebno ukloniti sto tisu\u0107a kubi\u010dnih metara stijena. Oblik potkove osigurava nevjerojatno akustiku iz bilo kojeg djela gledali\u0161ta koje danas mo\u017ee primiti deset tisu\u0107a gledatelja. Iako se zaista radi o monumentalnom arheolo\u0161kom spomeniku, kroz povijest je on ipak zna\u010dajno devastiran i ve\u0107ina mramornih ukrasa je nestala, odnosno ugra\u0111ena je na druga mjesta u gradu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Pogledi s prostora kazali\u0161ta<\/figcaption><\/figure>\n

Za moderne turiste va\u017ena je informacija da je ovo jedno od najinstagramati\u010dnih mjesta na Siciliji, \u010demu prije svega pridonosi pogled na Jonsko more i Etnu. Ulaz se napla\u0107uje, no ulaznica ko\u0161ta svega nekoliko eura, a zaista se radi o must-visit atrakciji. U sklopu kazali\u0161ta djeluje i mali arheolo\u0161ki muzej. Iako je samo kazali\u0161te fascinantno, svakako se treba zaustaviti i barem malo u\u017eivati u pogledu. S ovog se mjesta pru\u017ea pogled i na ostatke starog arapskog obrambenog dvorca smje\u0161tenog na susjednom brdu.<\/p>\n

To\u010dno ispod kazali\u0161ta, na obali mora, smje\u0161ten je jo\u0161 jedan dragulj grada koji sam na\u017ealost morao ostaviti za idu\u0107i posjet. Radi se o malom oto\u010di\u0107u, koji je s kopnom povezan malom trakom \u0161ljun\u010dane obale, a koji se naziva Isola Bella. Iako se nesumnjivo radi o predivnom mjestu s pla\u017eom i predivno ure\u0111enim vrtom u kojem obitava nekoliko endemskih vrata flore i faune, otok je za Taorminu od posebnog povijesnog zna\u010daja. Dugo godina je bio u privatnim rukama, a upravo je prva vlasnica, ekscentri\u010dna \u0161kotska plemkinja Florence Trevelyan u Taorminu dovela glamur engleske aristokracije, ali se pobrinula i za zelene povr\u0161ine grada. Dana\u0161nji gradski park koji se nalazi na litici ispod gr\u010dkog kazali\u0161ta, a koji gra\u0111ani zovu La Villa razvio se upravo od vrta vile kojeg je Florence uredila. Do obale mora, pa i Isole Belle najjednostavnije se mo\u017ee do\u0107i koriste\u0107i \u017ei\u010daru \u010dija se stanica nalazi u Via Luigi Pirandello \u2013 ulici paralelnoj s Via Teatro Greco.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Prolaz prema parku La Villa<\/figcaption><\/figure>\n

Florence Trevelyan u Taorminu dolazi 1881. godine, a zanimljiv je tra\u010d da dolazak na Siciliju nije bio njen izbor, ve\u0107 ju je kraljica Viktorija istjerala iz Engleske zbog veze s budu\u0107im kraljem Edvardom VII. 1890. godine udala se za gradona\u010delnika Taormine i kupila Isolu Bellu \u2013 je li njen brak povezan s kupnjom otoka i danas je tema taorminskih soareja. Florence je o oto\u010di\u0107u vodila posebnu brigu, posebno o vrtovima, a sagradila je tamo i manju ku\u0107u. Nakon njene smrti Isola Bella promijenila je nekoliko privatnih vlasnika, sve dok ga 1990. nije otkupila regionalna vlast i pretvorila ga u prirodni rezervat. Ekscentri\u010dni \u017eivot Florence Trevelyan i njena povezanost s najvi\u0161im krugovima engleskog dru\u0161tva, kao i njen interes za umjetnike koje je izda\u0161no financirala po\u010deli su pretvarati Taorminu u vode\u0107e mjesto elitnog turizma.<\/p>\n

Ispod kazali\u0161ta u Via Teatro Greco nalazi se jo\u0161 jedan simbol gradskog turizma \u2013 Grand Hotel Timeo \u010diju je ulogu najprije potrebno staviti u povijesni kontekst. U 17. i 18. stolje\u0107u mladi Europljani vi\u0161ih stale\u017ea svoju punoljetnost zapo\u010dinjali su velikim putovanjem koje se nazivalo The Grand Tour. To putovanje je trajalo od nekoliko mjeseci, pa do nekoliko godina, obi\u010dno je zavr\u0161avalo u Rimu ili Napulju. Oni \u017eeljniji avanture produ\u017eili bi na jug te je Sicilija sve \u010de\u0161\u0107e bila zavr\u0161na to\u010dka tog putovanja. Inspiraciju za svoja putovanja mladi toga doba \u010desto su tra\u017eili u Goetheovim dnevni\u010dkim zapisima izdanima pod naslovom \u201ePutovanje Italijom.\u201c Goethe je vrlo slikovito opisao ljepote Italije, pri \u010demu je nekoliko odlomaka posvetio kazali\u0161tu u Taormini i nazvao ga \u201enajnevjerojatnijim djelom prirode i umjetnosti.\u201c Taj Goetheov odlomak vjerojatno je od presudne va\u017enosti za uklju\u010divanje Taormine kao neizostavne postaje Grand Toura. Dolazak plemstva u grad tra\u017eio je i luksuznije oblike smje\u0161taja \u0161to je Don Francesco La Floresta prepoznao kao dobru poslovnu priliku i 1850. po\u010deo iznajmljivati sobe u svojoj ku\u0107i koju je nazvao Timeo prema sinu tiranina Andromachusa. Kroz godine se Timeo po\u010deo \u0161iriti i dobivati na reputaciji, a nakon \u0161to je 1896. godine njema\u010dki car po\u010deo biti redovni gost hotela Timeo se upisao u zlatnu knjigu svjetskog turizma. Obitelj Floresta vodila je hotel do 1981. godine nakon \u010dega je promijenio nekoliko vlasnika koji su ga zna\u010dajno modernizirali, a danas je u vlasni\u0161tvu kompanije Belmond i slu\u017ebeno se zove Belmond Grand Hotel Timeo.<\/p>\n

Galerija gostiju hotela Timeo je zaista impozantna. Tu je nekoliko puta odsjeo engleski kralj Edvard VII, zatim i danas zvu\u010dna imena kao \u0161to su Klimt,\u00a0 Bramhs, i Wagner. Britanski svestrani umjetnik David Herbert Lawrence u hotelu je \u017eivio \u010detiri godine, a tu je nastalo njegovo najpoznatije djelo Ljubavnik Lady Chatterley \u2013 roman izuzetne umjetni\u010dke snage koji se \u010desto smatra najkontroverznijim romanom 20. stolje\u0107a. Lawrence je tim romanom u knji\u017eevnost uveo, za to vrijeme tabuizirane eksplicitne opise seksa i opsceni rje\u010dnik. Bolju reklamu hotel nije mogao dobiti te sredinom pro\u0161log stolje\u0107a ovdje odsjedaju Greta Garbo, Cary Grant, Elizabeth Taylor, Sophia Loren, Audrey Hepburn, Jackie Kennedy, Salvador Dali, \u2026 imena koja su jo\u0161 i danas sinonimi jet seta. Hotel je zadr\u017eao svoju ekskluzivnost, a \u010dak postoji i privatni pristup prostoru starog kazali\u0161ta za zvijezde koje tamo nastupaju. Taj je prolaz koristio i Donald Trump za vrijeme summita G7 2017. godine. Trumpova administracija tada je zakupila \u010ditavo krilo hotela. Za goste ovakvih hotela privatnost i diskrecija moraju biti usluge o kojima se ne raspravlja tako da detaljniji razgled hotela bez no\u0107enja od nekoliko tisu\u0107a kuna nije mogu\u0107.<\/p>\n

Kad se ve\u0107 spominju umjetnici zna\u010dajni za razvoj turizma Taormine, posebice kontroverzni umjetnici kao \u0161to je bio David Herbert Lawrence, neizostavan je i njema\u010dki fotograf Wilhelm von Gloeden. \u00a0On je Taorminu u\u010dinio poznatom po svojim fotografijama nagih mladi\u0107a \u2013 fotografijama \u010dija, i za dana\u0161nje pojmove, enormna eksplicitnost najbolje govori o liberalnom duhu grada. Glodenove fotografije u Taormini nastale su prije prvog svjetskog rata, a zanimljivo je da nije imao nikakvih problema s nala\u017eenjem modela, a niti su modeli imali ikakvih problema zbog toga \u0161to su njihova potpuno naga tijela godinama bila izlo\u017eena u izlozima suvenirnica grada. S njima problema nije imala ni krema europske aristokracije koja ih je vrlo rado kupovala unato\u010d svojim konzervativnim stavovima koje su njegovali u svojim domovinama \u2013 sada je potpuno jasno za\u0161to se Taormina smatra klju\u010dnim gradom za umjetni\u010dke slobode koje karakteriziraju po\u010detak dvadesetog stolje\u0107a, danas znan kao Belle Epoque. No svakako treba re\u0107i da taj stil \u017eivota nikad nije napustio Taorminu, mo\u017eda je u nekim razdobljima bio manje izra\u017een, no sloboda umjetni\u010dkog djelovanja ne\u0161to je s \u010dime se ovaj predivan grad i danas poistovje\u0107uje. Iako je Dolce Vita \u0161ezdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a ro\u0111en u talijanskoj prijestolnici \u2013 Taormina je mjesto gdje se on \u017eivio punim plu\u0107ima.<\/p>\n

S gr\u010dkim kazali\u0161tem zavr\u0161io sam razgled glavnih turisti\u010dkih atrakcija Taormine i jo\u0161 mi samo preostaje \u0161etnja do \u017eeljezni\u010dke stanice. Iako sam se od kazali\u0161ta \u017eeljezni\u010dke stanice mogao do\u0107i kroz Via Timoleone rutom koja vodi uz park La Villa ipak sam se odlu\u010dio za jo\u0161 jednu \u0161etnju gradom i cestu kojom me taksi doveo do gradskih vrata, a u Corso Umberto probao sam jo\u0161 jednu tipi\u010dnu sicilijansku poslasticu \u2013 sladoled poslu\u017een u brio\u0161u.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Sladoled u brio\u0161u<\/figcaption><\/figure>\n

Centar grada je od \u017eeljezni\u010dke stanice udaljen oko 4 kilometra, a pje\u0161a\u010dka staza kojom sam i\u0161ao nevjerojatno je strma. No usput se zaista moglo u\u017eivati u predivnom pogledu na zaljev i Etnu.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
Vizure prilikom spu\u0161tanja do \u017eeljezni\u010dke stanice<\/figcaption><\/figure>\n

\u017deljezni\u010dka stanica bila je iznena\u0111enje za sebe. Pri dolasku u grad koncentrirao sam se na transfer do centra grada i uop\u0107e nisam obra\u0107ao pa\u017enju na ljepotu ovog zdanja. No kad se malo bolje razmisli \u2013 grad koji je ugo\u0161\u0107avao europske vladare u vrijeme kada je \u017eeljeznica bila glavno prijevozno sredstvo, morao je imati jednako tako reprezentativnu stanicu koju Taormina dijeli sa susjednim mjestom Giardini Naxos. Predivno dekorirana stanica vi\u0161e podsje\u0107a na muzej nego na \u017eeljezni\u010dku stanicu u funkciji i svakako je potrebno odvojiti malo vremena za njen razgled. Treba re\u0107i da je i ova \u017eeljezni\u010dka stanica poslu\u017eila i kao filmski set za nekoliko filmova pri \u010demu je mo\u017eda najupe\u010datljivija scena s Al Pacinom i Diane Keaton iz tre\u0107eg dijela trilogije Kum.<\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\"\"<\/a>
\u017deljezni\u010dka stanica Taormina-Giardini<\/figcaption><\/figure>\n

17 je sati i moja sicilijanska avantura ulazi u svoje zadnje sate. Preostaje mi jo\u0161 sat vremena vo\u017enje vlakom do stanice Cannizzaro u predgra\u0111u Catanije i kratka \u0161etnja do hotela. U hotel dolazim taman na ve\u010deru, a \u0161to drugo uzeti za zadnju ve\u010der na Siciliji nego neko lokalno jelo od tjestenine. Na preporuku konobara odlu\u010dujem se za tjesteninu Calamarata koja oblikom nevjerojatno podsje\u0107a na pr\u017eene lignje, odakle i vu\u010de naziv. Uglavnom se jede s morskim plodovima, no ja sam imao sre\u0107u da ju je hotel poslu\u017eivao s pestom od krumpira, mahuna, pinjola i bosiljka \u2013 umak koji se vjerojatno stvorio iz neke kuharske pogre\u0161ke jer ima pomalo komi\u010dan naziv \u201epesto sbagliato\u201c \u2013 no okus definitivno nije \u201esbagliato\u201c i nadam se da \u0107u ga imati priliku probati opet.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Calamarata<\/figcaption><\/figure>\n

Za zadnju ve\u010der na Siciliji htio sam se ponovno osladiti Cassatom al forno koju sam probao prvu ve\u010der u Palermu, no na\u017ealost u restoranu je tu ve\u010der vi\u0161e nisu imali. Vjerojatno je moje razo\u010darenje bilo toliko o\u010dito da su djelatnici hotela napravili ne\u0161to \u0161to ne mogu druga\u010dije opisati nego engleskim nazivom above and beyond<\/em>. Pola sata nakon \u0161to sam se vratio u sobu netko kuca na vrata \u2013 to je bila \u0161efica recepcije i konobar koji na tanjuru nosi jedan veliki canollo i cassatu. Naru\u010dili su ih iz grada i donijeli mi ih u sobu kako bi umanjili moje razo\u010darenje \u2013 to se zove turizam i zbog takvih gesti sam vjeran hotelskom lancu Marriott.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Zavr\u0161bo iznena\u0111enje u hotelu<\/figcaption><\/figure>\n

Nakon tog iznena\u0111enja zaista je bilo lak\u0161e zaspati, ali kako imam let u 6 ujutro hotel mi je bukirao transfer do aerodroma za 4.00 \u0161to zna\u010di da nema puno spavanja. Nije potrebno nagla\u0161avati da je transfer bio to\u010dan u sekundu ni da me je na recepciji do\u010dekao doru\u010dak u vre\u0107ici.<\/p>\n

U gradu nema nikakve gu\u017eve te na aerodrom sti\u017eemo za 20 minuta. Kako sam me\u0111u prvim putnicima gu\u017eve ni na sigurnosnoj kontroli nije bilo i ve\u0107 oko 5 sati pijem kavu \u010dekaju\u0107i da se otvori barem jedan free shop. Ryanair je kompanija s kojom sam dosta puta putovao i let nikada nije kasnio \u2013 tako je bilo i sada. Ne\u0161to manje od 90 minuta leta preko Tirenskog mora i u 8 sati ve\u0107 \u010dekam brzi vlak u rimskoj zra\u010dnoj luci \u010dime po\u010dinje moj \u010detvrti posjet vje\u010dnom gradu ili prijestolnici svijeta kako se Rim \u010desto naziva.<\/p><\/blockquote>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Kad bi imali samo jedan dan vremena za upoznavanje Sicilije \u2013 bez imalo zadr\u0161ke preporu\u010dio bih Taorminu. Taormina \u0107e Vam zavesti o\u010di, um i ma\u0161tu.” – Guy de Maupassant, francuski knji\u017eevnik<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1745,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[78,79],"tags":[54,80,86,112,83,113,51,93,85,87,110,62,72,111],"class_list":["post-1744","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-italija","category-sicilija","tag-blog","tag-italija","tag-italy","tag-kazaliste","tag-photo","tag-povijest","tag-putovanja","tag-putovanje","tag-sicilija","tag-sicily","tag-taormina","tag-travel","tag-travelblog","tag-turizam"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1744","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1744"}],"version-history":[{"count":32,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1744\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1829,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1744\/revisions\/1829"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1745"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1744"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1744"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1744"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}