{"id":2066,"date":"2021-12-26T23:37:39","date_gmt":"2021-12-26T22:37:39","guid":{"rendered":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=2066"},"modified":"2021-12-26T23:38:21","modified_gmt":"2021-12-26T22:38:21","slug":"nyborg-danska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=2066","title":{"rendered":"Nyborg, Danska"},"content":{"rendered":"

Grad u kojem je potpisan prvi danski ustav i oformljen prvi parlament, nekad prijestolnica, a danas mjesto iz kojeg kre\u0107e Storeb\u00e6ltsforbindelsen \u2013 infrastrukturni projekt koji simbolizira snagu suvremene Danske<\/p><\/blockquote>\n

Iako su mi povijesne atrakcije Danske izuzetno zanimljive, kako svojim pri\u010dama tako i vizualnom atraktivno\u0161\u0107u, ni suvremena Danska se ne treba sramiti svojih postignu\u0107a. Kako je dobar dio Danske smje\u0161ten na otocima prometna povezanost je jedan od glavnih infrastrukturnih prioriteta dr\u017eave, a \u010dvrsta veza izme\u0111u otoka Fyn i Zeland koja premo\u0161\u0107uje tjesnac Veliki Belt gra\u0111evinski je poduhvat svjetskih razmjera. Iako sam do otoka Fyn do\u0161ao vlakom koji je vozio upravo preko te veze, zaista sam je \u017eelio pogledati izbliza. Prava lokacija za tako ne\u0161to je pla\u017ea u gradi\u0107u Nyborg s koje se pru\u017ea izvrstan pogled na most.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Pogled na Storeb\u00e6ltsforbindelsen iz vlaka<\/figcaption><\/figure>\n

Do Nyborga sam do\u0161ao vlakom iz Odensea. Vlak polazi svakih 30 minuta, a vo\u017enja traje oko 13 minuta. Iako je Nyborg na magistralnoj pruzi izme\u0111u Odensea i Kopenhagena, treba pripaziti na izbor vlaka jer oni najbr\u017ei vlakovi ne staju u Nyborgu.<\/p>\n

\u017deljezni\u010dka stanica u Nyborgu smje\u0161tena je to\u010dno na pola puta izme\u0111u pla\u017ee i centra grada \u0161to je u biti izvrsna polazi\u0161na to\u010dka za razgled. Od \u017eeljezni\u010dke stanice do pla\u017ee vodi \u0161etnica koja prolazi ispod autoceste, kroz jednu manju \u0161umu i rezidencijalnu \u010detvrt. Prva stvar koja me iznenadila bila je manja farma krava prakti\u010dki uz \u017eeljezni\u010dku stanicu. Zatim sam pro\u0161ao uz hotel Nyborg Strand koji me dojmio svojom arhitektonskom \u201eotvoreno\u0161\u0107u\u201c \u2013 drugim rije\u010dima sav je u staklu i gleda na cestu tako da bez kvalitetnih zavjesa gosti nemaju prakti\u010dki nikakve privatnosti.<\/p>\n

I tako sam do\u0161ao do sjeverne pla\u017ee Nyborga. Odmah mi je bilo jasno za\u0161to Danci vole do\u0107i u Hrvatsku \u2013 kupanje na ovoj pla\u017ei nije mi palo ni na kraj pameti. O\u0161tro kamenje, vrlo malo pijeska i jako puno algi.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Sjeverna pla\u017ea u Nyborgu<\/figcaption><\/figure>\n

Me\u0111utim nisam se tu do\u0161ao kupati, ve\u0107 promatrati most, a lokacija se za tu svrhu pokazala izvrsnom \u2013 Storeb\u00e6ltsforbindelsen dominira \u010ditavim horizontom.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Storeb\u00e6ltsforbindelsen<\/figcaption><\/figure>\n

Storeb\u00e6ltsforbindelsen ili \u010dvrsta veza koja premo\u0161\u0107uje tjesnac Veliki Belt sastoji se od nekoliko gra\u0111evinskih remek dijela. Prije svega to je Storeb\u00e6ltsbroen \u2013 najdu\u017ei vise\u0107i most izvan Azije, a peti po du\u017eini u svijetu. Slu\u017ebeno se naziva Isto\u010dni most. Duga\u010dak je 6790 metara sa slobodnim rasponom od 1624 metra. Most povezuje otok Zeland sa malim oto\u010di\u0107em Sprogo koji se nalazi na sredini tjesnaca. Most se koristi samo za cestovni promet, a \u017eeljezni\u010dki promet usmjeren je na drugi gra\u0111evinski poduhvat \u2013 \u00d8sttunnelen (Isto\u010dni tunel) koji ide ispod mora i duga\u010dak je 8024 m. Sprogo i Fyn povezani su tre\u0107im gra\u0111evinskim elementom \u2013 Zapadnim mostom koji je sagra\u0111en na betonskim nosa\u010dima. Duga\u010dak je 6611 metara, a sastoji se od dva paralelna mosta i 62 nosa\u010da. Sjeverni most slu\u017ei za \u017eeljezni\u010dki, a ju\u017eni za cestovni promet. \u010citava konstrukcija \u010dvrste veze duga\u010dka je oko 18 km. Konstrukciji je kasnije dodano i nekoliko vjetroelektrana kako bi se pomoglo u zahtjevima za elektri\u010dnom energijom. O va\u017enosti ovog projekta za Dansku dovoljno govori \u010dinjenica da se promet preko tjesnaca Veliki Belt u prvog godini kori\u0161tenja veze poduplao u odnosu na trajektni prijevoz.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Storeb\u00e6ltsforbindelsen<\/figcaption><\/figure>\n

Ideja za povezivanje Fyna i Zelanda mostom postoji jo\u0161 od sredine 19. stolje\u0107a, pedesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a ideja se po\u010dela ozbiljnije razmatrati, a gradnja je zapo\u010dela krajem osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Konstrukcija je za \u017eeljezni\u010dki promet otvorena 1997., a za promet automobila 1998. godine, a smatra se najve\u0107im gra\u0111evinskim projektom u povijesti Danske.<\/p>\n

U prvom sam se mahu toliko koncentrirao na most da prakti\u010dki i nisam uo\u010dio jednu umjetni\u010dku instalaciju koja se nalazi na pla\u017ei, a to su velike \u0161arene kugle Badebolde koje se ovdje nalaze od 1991. godine. Izradio ih je lokalni umjetnik Ole Skovsb\u00f8ll, a napravljene su od starih, okruglih spremnika za ulje. Iako su trebale tu biti samo privremeno ljudi su ih toliko zavoljeli da su na kraju postale jedan od za\u0161titnih znakova grada.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Badebolde<\/figcaption><\/figure>\n

Kada sam ve\u0107 stao u Nyborgu bila bi prava \u0161teta ne razgledati grad i upoznati ga malo detaljnije. Stavimo ga stoga najprije u povijesni kontekst. Na \u0161irem podru\u010dju Nyborga postojala je vikin\u0161ka utvrda Gammelborg jo\u0161 u 5. stolje\u0107u, a po\u010detkom 12. stolje\u0107a za vrijeme vladavine kralja Valdemara II., zamjenjuje ju dana\u0161nji Nyborg. Valdemar II. zna\u010dajno je pro\u0161irio teritorij Danske njema\u010dkim pokrajinama stoga je u povijesti poznat i kao \u00a0Valdemar Osvaja\u010d. \u00a0Upravo je on uo\u010dio strate\u0161ku poziciju grada i dao mu status trgovi\u0161ta \u010dime se pove\u0107ava populacija i razvija gospodarstvo. \u0160irenje kraljevine zna\u010dilo je i \u010deste napade, zbog \u010dega su uz obalu mora u Valdemarovo doba sagra\u0111ene mnoge utvrde, prvenstveno obrambenog karaktera, a tako je i nastao Nyborg.<\/p>\n

U 13. stolje\u0107u Nyborg se iz utvrde pretvorio u kraljevsku rezidenciju i monarsi ga sve \u010de\u0161\u0107e koriste, posebice u dr\u017eavne svrhe, a za Nyborg je najva\u017enija vladavina kralja Erika V. Erik V. poznat je i pod nadimkom Klipping \u0161to bi se doslovno moglo prevesti kao devalvirani nov\u010di\u0107 (u srednjem vijeku kovanice koje bi izgubile na vrijednosti lagano bi o\u0161tetili kako bi se ukazalo na njihovu devalvaciju, a taj se postupak upravo nazivao klipping). Kralj Erik V. taj je nadimak dobio upravo zbog doga\u0111aj koji se zbio u dvorcu Nyborg. Naime 1282. godine u dvorcu Nyborg potpisao je dokument koji se smatra prvim danskim ustavom, a njime si je de facto ograni\u010dio vlast nad plemstvom i tako izgubio na svojoj \u201ekraljevskoj vrijednosti\u201c. Erik V. dvorac Nyborg po\u010deo je koristiti i za sastanke s najmo\u0107nijim ljudima kraljevstva \u0161to je bila rana verzija suvremenog parlamenta. Sada je jasno da je dvorac Nyborg (ili na danskom Nyborg Slot) jedna od povijesno najva\u017enijih znamenitosti \u010ditave Danske.<\/p>\n

I nakon smrti Erika V. dvorac u Nyborgu nastavio se koristiti za sastanke monarha s plemstvom i to je tijelo sredinom 14. stolje\u0107a dobilo naziv Danehof. U sklopu Danehofa donosile su se odluke o pravnim pitanjima, vanjskoj politici, a rje\u0161avali su se i sporovi oko krunskih prava. Jedna od povijesno najzna\u010dajnijih odluka Danehofa bila je potpora prvoj danskoj kraljici Margareti I. Velikoj. Margareta I. poznata je u povijesti kao Semiramida sjevera, sjediniv\u0161i pod svoju vlast prakti\u010dki \u010ditav prostor Skandinavije. Me\u0111utim, nakon njene smrti Danehof kao tijelo vi\u0161e nije postojao i posljednji Danehof u dvorcu Nyborg odr\u017ean je 1413. godine.<\/p>\n

Danehof je za gospodarstvo Nyborga u srednjem vijeku imao neprocjenjivu va\u017enost. Na istom bi se mjestu okupili svi va\u017eni ljudi kraljevstva s brojnim podanicima \u0161to je na gospodarstvo grada imalo nevjerojatan utjecaj. Ipak, kulminacija u usponu Nyborga dogodila se 1525. godine kada ga kralj Frederik I. progla\u0161ava svojim sjedi\u0161tem. U to se doba sam dvorac dodatno modernizirao i utvrdio bedemima debelim 3 metra kako bi se mogli nositi s novim dometom i snagom tada\u0161njeg topni\u0161tva.<\/p>\n

Budu\u0107i monarsi nisu bili toliko zainteresirani za Nyborg no unato\u010d tome nastavili su ga koristiti sve do 1657. godine kada ga u ratu zauzimaju \u0160ve\u0111ani. \u0160ve\u0111ani su dvorac doslovno opusto\u0161ili i sve \u0161to je bilo iole vrijedno odneseno je \u0160vedsku kao ratni plijen, a namje\u0161taj i drveni ukrasi kori\u0161teni su kao ogrjev. Dvorac je bio u toliko jadnom stanju da je tada\u0161nji kralj od njega u potpunosti dignuo ruke i predao ga na kori\u0161tenje vojsci, a to je za ekonomiju Nyborga imalo katastrofalne posljedice.<\/p>\n

Nakon \u0161to je kralj napustio dvorac Nyborg je po\u010deo padati u depresiju i tako je bilo sve do po\u010detka 19. stolje\u0107a kada su parobrodi po\u010deli ploviti izme\u0111u Nyborga i Kors\u00f8ra, zbog \u010dega je gospodarstvo grada ponovno po\u010delo rasti. U 20. stolje\u0107u Nyborg je obilje\u017eio sve ve\u0107i promet preko tjesnaca, a rastu\u0107a aktivnost u trgovini i industriji te izgradnja brojnih obrazovnih i ustanova za skrb imale su zna\u010dajan utjecaj na razvoj grada. Izgradnja kongresnih hotela posljednjih desetlje\u0107a i otvaranje kopnene veze preko Velikog Belta Nyborg su ponovno pozicionirale me\u0111u najva\u017enije gradove Danske.<\/p>\n

Vrativ\u0161i se istim putem do \u017eeljezni\u010dke stanice, prema centru grada krenuo sam ulicama Banegardsalleen, Lille Svanedam i Birkhovedvej. Ove ulice tipi\u010dne su rezidencijalne ulice i pokazuju danski na\u010din \u017eivota i moram re\u0107i da ne uo\u010davam neku pretjeranu razliku u odnosu na Hrvatsku. Odmah napominjem da tu ne mislim na ni\u0161ta drugo osim \u010disto vizualnog prikaza stambenih zgrada u jednom manjem gradu.<\/p>\n

Na kraju ulice Birkhovedvej nalazi se jedan most uz koji raste predivna tu\u017ena vrba, a tu je i mali simpati\u010dni trg N\u00f8rretorv s fontanom Tritona (Triton Font\u00e6nen) iz 1928. godine. Fontana je malena i ne mo\u017ee se uspore\u0111ivati s istoimenom fontanom u Rimu, ali koliko sam mogao i\u0161\u010ditati iz turisti\u010dkih vodi\u010da, gra\u0111anima Nyborga je izuzetno va\u017ena i \u010dak postoji udruga koja se brine za njeno odr\u017eavanje.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Tu\u017ena vrba u Birkhovedvej<\/figcaption><\/figure>\n

Nastavljam ulicom Skolegade iz koje skre\u0107em u ulicu Kirkegade. Samo ime ulice Kirkegade (Crkvena ulica) sugerira da se u blizini nalazi neka poznata crkva, a to je crkva Vor Frue Kirke (Crkva posve\u0107ena Gospi). Me\u0111utim naziv ulice uop\u0107e nije potreban da bi se crkva uo\u010dila. Naime, radi se o crkvi s jednim od najvi\u0161ih tornjeva u Danskoj.<\/p>\n

Vor Frue Kirke sagra\u0111ena je u goti\u010dkom stilu po\u010detkom 15. stolje\u0107a, za vrijeme vladavine danske kraljice Margarete I. Velike, dok su tornjevi zavr\u0161eni po\u010detkom 17. stolje\u0107a. Ipak ono \u0161to danas vidimo je znatno dogra\u0111ena i obnovljena verzija crkve nastala sredinom 19. stolje\u0107a. Kao i kod ostalih danskih crkava mo\u017eemo se diviti arhitektonskoj monumentalnosti eksterijera, no sam interijer odi\u0161e jednostavno\u0161\u0107u i bjelinom, a njime uglavnom dominiraju veliki lusteri i orgulje. Unutar crkve nalazi se i nekoliko vrijednih sakralnih umjetnina kao \u0161to su raspelo iz 15. stolje\u0107a i barokna propovjedaonica iz 17. stolje\u0107a. Toranj crkve se restaurirao pa ga nisam uspio vidjeti u njegovoj punoj impresivnosti.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Vor Frue Kirke<\/figcaption><\/figure>\n

Sada dolazim do triju paralelnih \u0161oping ulica: Norregade, Mellemgade i Kongegade. Ponuda trgovina ovdje je klasi\u010dna i tu se mo\u017ee dobiti uglavnom sve iz asortimana potreba za ku\u0107anstvo, a trgovine odje\u0107om uglavnom su koncentrirane na prosje\u010dne brendove. Kako nisam bio ne\u0161to posebno zainteresiran za kupovinu nastavio sam kroz Norregade koja vodi do glavnog gradskog trga Torvet.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Trg Torvet i gradska vije\u0107nica<\/figcaption><\/figure>\n

Trg Torvet nastao je u 16. stolje\u0107u kada je kralj naredio ru\u0161enje nekoliko ku\u0107a na kraju ulice Norregade kako bi dobio otvoreni prostor za razli\u010dite turnire. Danas je tu smje\u0161tena gradska vije\u0107nica i sredi\u0161nji turisti\u010dki ured. Gradska vije\u0107nica po\u010dela se graditi krajem 18. stolje\u0107a, no kroz povijest je do\u017eivjela brojne alternacije tako da danas mo\u017eemo vidjeti verziju nastalu sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Ispred zgrade vije\u0107nice nalazi se kip kralja Kristijana IX., podignut 1909. godine \u010diji je autor zna\u010dajni danski kipar Hans Peder Pedersen-Dan.<\/p>\n

Kristijan IX. zna\u010dajan je i za dansku i za europsku povijest. Prvi je vladar iz dinastije Schleswig-Holstein-Sonderburg-Gl\u00fccksburg kojoj pripada i dana\u0161nja danska kraljica Margareta II., a poznat je pod nadimkom \u201etast Europe.\u201c \u00a0Naime, njegovi su potomci zasjeli na gotovo sva europska prijestolja. Dovoljno je re\u0107i da su njegove k\u0107eri engleska kraljica Aleksandra i ruska carica Dagmar, a sin mu je bio gr\u010dki kralj Juraj I. Za vladavine Kristijana IX. Danska je izgubila pokrajinu Schleswig-Holstein i prihvatila parlamentarni sustav ve\u0107ine.<\/p>\n

Na Torvetu se nalazi i jedna vodena instalacija\/fontana u kojoj su najmla\u0111i posjetitelji zaista u\u017eivali te kazali\u0161te Slotsm\u00f8llen. Trg napu\u0161tam kroz ulicu Slotsgade koja me vodi do najva\u017enije atrakcije grada \u2013 dvorca Nyborg. Prema njegovu povijesnom zna\u010daju o\u010dekivao sam neku monumentalnu gra\u0111evinu, no ono \u0161to je od njega ostalo je samo jedna prili\u010dno neugledna zgrada koja samo podsje\u0107a na dvorac. Me\u0111utim, ako pogledamo recentnu povijest dvorca to je i razumljivo. Dvorac je nekoliko stolje\u0107a koristila vojska i to uglavnom kao skladi\u0161te \u017eita i baruta zbog \u010dega su uklonjeni gotovo svi pregradni zidovi, a u 18. stolje\u0107u dobar dio dvorca je sru\u0161en.<\/p>\n

Po\u010detkom 20. stolje\u0107a doslovno oronuli dvorac predan je Nacionalnom muzeju Danske koji je za obnovu dvorca anga\u017eirao poznatog restauratorskog arhitekta Mogensa Clemmensena. Clemmensen je restauraciji pristupio vrlo studiozno, no zbog nedostatka novca nije ju uspio do kraja zavr\u0161iti. Dvorac je u nakon te krnje obnove otvoren za javnost a prije nekoliko godina ponovno se krenulo u jo\u0161 jednu restauraciju. U toj novoj restauraciji fokus je stavljen na staro kraljevsko krilo te komunikaciji dvorca i grada kako bi se postigla \u010dim bolja integracija u dana\u0161nji urbani sustav.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Dvorac Nyborg<\/figcaption><\/figure>\n

Clemmensen se u svojoj restauraciji unutra\u0161njosti posebno posvetio trima salama koje komemoriraju klju\u010dne povijesne doga\u0111aje vezane uz dvorac. Prva je dvorana Danehof u kojoj se sastajalo ovo parlamentarno tijelo, druga ja dvorana Margarete I. povezana s ujedinjenjem Skandinavije, dok je tre\u0107a dvorana nazvana po kralju Kristianu III. i ona komemorira razdoblje kada je Nyborg bio prijestolnica Danske. Kako se dvorac restaurira, nije ga mogu\u0107e razgledati iznutra, no njegova impresivna povijest zaslu\u017euje malo vremena i barem razgled izvana.<\/p>\n

Kao i svaki drugi srednjovjekovni kraljevski dvorac i ovaj je dvorac imao kvalitetne bedeme, a oni su jednim dijelom i danas ostali sa\u010duvani. Unato\u010d tome \u0161to je veliki dio bedema poru\u0161en u 19. stolje\u0107u njihov sjeverni dio i danas stoji skoro netaknut. Najbolje je o\u010duvan tzv. Kralji\u010din bastion na kojem je krajem 19. stolje\u0107a sagra\u0111en jedan od za\u0161titnih znakova grada \u2013 vodotoranj, dok se podzemna prostorija bastiona koristila kao barutana. Vodotoranj je impresivna okrugla gra\u0111evina visoka oko 36 metara izgra\u0111ena crvenom opekom na lijevanom temelju, dok je krov sto\u017eastog oblika i okrunjen vjetrokazom. Vodotoranj je mogao zaprimiti 200 kubi\u010dnih metara vode, a iako se danas vi\u0161e ne koristi kao vodosprema sve su instalacije jo\u0161 uvijek sa\u010duvane \u0161to je rijetkost u povijesti industrijske arhitekture. Prostor vodotoranja danas se koristi kao kreativan izlo\u017ebeni prostor, a svakako treba spomenuti i nekoliko topova koji ukra\u0161avaju prostor ispred vodotornja.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Bedemi dvorca<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Vodotoranj<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Top na bedemima<\/figcaption><\/figure>\n

Podru\u010dje dvorca napu\u0161tam kroz ve\u0107 spomenutu \u0161oping ulicu Kongegade (Kraljevska ulica). Na njenom se po\u010detku nalazi jedna impresivna zgrada \u2013 Borgmesterg\u00e5rden (gradona\u010delnikovo dvori\u0161te). Zgrada prije svega privla\u010di svojom \u0161arenom fasadom, a radi se o staroj renesansnoj ku\u0107i koju je u 17. stolje\u0107u sagradio mo\u0107ni trgovac Mads Lerche. Kako je bio i gradona\u010delnik Nyborga zgrada je dobila svoj naziv.. Danas je tu smje\u0161ten muzej grada i niz izlo\u017ebi o \u017eivotu u srednjovjekovnoj Danskoj. Zgrada svojoj ljepotom do\u010darava mo\u0107 Nyborga u vrijeme kada je bio prijestolnica.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Borgmesterg\u00e5rden<\/figcaption><\/figure>\n

\u0160etnju nastavljam ulicom Adelgade koji vodi ka gradskoj luci i marini. Na dnu ulice impresionirala me jedna moderna umjetni\u010dka instalacija nastala 2018. godine. Radi se o nekoliko crnih silueta koje opisuju dolazak kralja Kristiana III. i njegove svite u grad. Vjeruje se da je upravo on naredio izgradnju ove ulice kako bi njegova pratnja s 300 konja imala nesmetan pristup. Instalacija je dobila dodatni umjetni\u010dki pe\u010dat kada je Nyborg odre\u0111en kao destinacija druge etape biciklisti\u010dke utrke Tour de France<\/em> 2022. godine. Tada su lokalni umjetnici oslikali tamne siluete kralja i njegovih podanika te im umjetni\u010dkom intervencijom dodali sportske dresove. Iako je ta umjetni\u010dka intervencija pomalo kontroverzna, nije na\u0161la na neke prevelike kritike, \u0161tovi\u0161e \u010dak se opravdava time da su crvena, \u017euta i naran\u010dasta boja bile izuzetno moderne u doba vladavine Kristiana III.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Umjetni\u010dka instalacija u ulici Adelgade<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Marina Nyborg<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Ulica Adelgade<\/figcaption><\/figure>\n

Marina Nyborg vrlo je ugodan prostor u kojem gra\u0111ani i ljubitelji brodica vole provoditi vrijeme, no zbog nedostatka vremena tu se nisam previ\u0161e zadr\u017eavao. Kroz ulicu Adelgade vra\u0107am se do crkve Vor Frue Kirke te se istim putem kojim sam i do\u0161ao vra\u0107am na \u017eeljezni\u010dku stanicu i prvim se vlakom vra\u0107am u Kopenhagen. Nakon vi\u0161e od 30000 koraka mogu samo re\u0107i da je ovo bio aktivan i ispunjen dan.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Grad u kojem je potpisan prvi danski ustav i oformljen prvi parlament, nekad prijestolnica, a danas mjesto iz kojeg kre\u0107e Storeb\u00e6ltsforbindelsen \u2013 infrastrukturni projekt koji simbolizira snagu suvremene Danske <\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2051,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[122],"tags":[54,123,126,82,129,130,113,51,93,62,72,111],"class_list":["post-2066","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-danska","tag-blog","tag-danska","tag-dvorac","tag-fotografije","tag-fyn","tag-nyborg","tag-povijest","tag-putovanja","tag-putovanje","tag-travel","tag-travelblog","tag-turizam"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2066","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2066"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2066\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2067,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2066\/revisions\/2067"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2051"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}