{"id":2091,"date":"2022-01-23T22:51:14","date_gmt":"2022-01-23T21:51:14","guid":{"rendered":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=2091"},"modified":"2022-01-23T22:53:52","modified_gmt":"2022-01-23T21:53:52","slug":"helsingor-danska","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/?p=2091","title":{"rendered":"Helsing\u00f8r, Danska"},"content":{"rendered":"

Najoriginalnije mjesto na svijetu na kojem si mo\u017eemo postaviti pitanje To be, or not to be?<\/p><\/blockquote>\n

Destinacije kao \u0161to su London, Rim ili Pariz, pa tako i danski Kopenhagen spadaju na svojevrsnu A listu turisti\u010dkih destinacija i svi ih po nekoj inerciji \u017eelimo posjetiti, dok je za ne\u0161to manje poznate destinacije potrebno imati inspiraciju ili neki dodatni motiv. Kod mene je to uglavnom neka zanimljiva pri\u010da, povijesna va\u017enost pa \u010dak i samo neki poznati hotel ili restoran. No kod danskog Helsing\u00f8ra motiv ne treba posebno obja\u0161njavati. Sasvim je dovoljno sjetiti se Shakespearove re\u010denice \u201eGentlemen, you are welcome to Elsinore!\u201c koju izgovara danski princ Hamlet. Helsing\u00f8r, ili na engleskom Elsinore mjesto je u kojem je smje\u0161tena radnja Shakespeareova Hamleta. Ne mogu re\u0107i da sam ne\u0161to pretjerano lud za knji\u017eevnosti, ali biti u prilici postaviti si vje\u010dito pitanje \u201eTo be, or not to be?\u201c ba\u0161 na onom mjestu na kojem si ga je postavio sam Hamlet \u2013 meni je vi\u0161e nego uzbudljivo.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Hamletov dvorac (Kronborg)<\/figcaption><\/figure>\n

Helsing\u00f8r se nalazi na samom sjevernom ulazu u tjesnac \u00d8resund nasuprot \u0161vedskom gradu Helsinborgu, na naju\u017eem dijelu tjesnaca. Po svojoj lokaciji je i dobio ime. Naime, vjeruje se da naziv Helsing\u00f8r potje\u010de od rije\u010di hals \u0161to zna\u010di “vrat” ili “uski tjesnac.” Svakako treba re\u0107i da je iz Kopenhagena do Helsing\u00f8ra vrlo jednostavno do\u0107i. Udaljeni su samo 45 minuta vo\u017enje vlakom, a vlak s glavnog kolodvora u Kopenhagenu polazi prakti\u010dki svakih 15 minuta.<\/p>\n

Helsing\u00f8r se po\u010deo razvijati po\u010detkom 15. stolje\u0107a kada je danski Kralj Erik VII., poznatiji pod imenom Erik od Pomeranije, uveo naplatu prolaza kroz tjesnac \u00d8resund za sve strane brodove. Naju\u017ea to\u010dka tjesnaca bilo je logi\u010dno mjesto za organizaciju naplate. Bio je to naprosto genijalan potez i svojevremeno je dvije tre\u0107ine prihoda kraljevine Danske dolazilo iz tog izvora. Posebno je zanimljiva i metoda carinjenja koja je savr\u0161eno rje\u0161avala sve prijevare. Kapetan je trebao prijaviti sve \u0161to se nalazi na brodu i re\u0107i kolika je vrijednost tereta, a carinik je u ime kralja imao pravo po izre\u010denoj cijeni otkupiti sve \u0161to se nalazilo na brodu \u2013 to je bio i vi\u0161e nego dovoljan motiv da se iskazuju realne vrijednosti. Izbjegavanje naplate bilo je tako\u0111er nemogu\u0107e, sa dviju stra\u017earnica vidio bi se svaki brod, a jakim topovima se rje\u0161avalo ignoriranje zaustavljanja. Praksa naplate prolaza pre\u017eivjela je sve do 1857. godine kada je ve\u0107ina pomorskih zemalja platila jednokratnu naknadu Danskoj kako bi se ukinula naplata. Najve\u0107i dio te naknade, oko \u010dak dvije tre\u0107ine platile su Engleska i Rusija.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Tjesnac \u00d8resund<\/figcaption><\/figure>\n

Kad smo ve\u0107 spomenuli Erika od Pomeranije objasnimo i odakle taj za Dansku pomalo neobi\u010dan naziv. Kralj Erik uop\u0107e nije bio Danac i ro\u0111en je kao Boguslaw, sin Vojvode od Pomeranije koja se nalazi na teritoriju dana\u0161nje Poljske. Mladi Boguslaw bio je unuk sestre tada\u0161nje danske kraljice Margarete I. koja je naglo ostala bez nasljednika. Margareta I. vladala je Kalmarskom unijom, tj. trima kraljevinama Danskom, \u0160vedskom i Norve\u0161kom te je u \u017eelji da izbjegne sukobe oko nasljednih prava, odlu\u010dila je kao nasljednika imenovati nekog tko nije blizak niti jednoj kraljevini, a ipak da je s njom rodbinski povezan. Tako se odlu\u010dila za mladog Boguslawa, dovela ga u Dansku, preimenovala ga u Erika, odgojila i \u0161kolovala te 1397. godine okrunila. Ipak, bez obzira na krunidbu, Erik je bio vladar samo na papiru do Margaretine smrti 1412. godine. Ni kralj Erik nije imao potomstva te se oko izbora svog nasljednika sukobio s danskim plemstvom \u0161to je u kona\u010dnici rezultiralo njegovim povla\u010denjem u rodnu Pomeraniju i svrgavanjem sa trona 1439. godine. Bio je to po\u010detak kraja Kalmarske unije, odnosno ujedinjenog kraljevstva Danske, \u0160vedske i Norve\u0161ke.<\/p>\n

Na \u0161vedskoj strani \u00d8resunda ve\u0107 je postojala utvrda Helsinborg, pa je za potrebe naplate prolaza prate\u0107a infrastruktura trebala biti sagra\u0111ena samo na danskoj strani tjesnaca. Tako je sagra\u0111en dvorac Krogen koji je krajem 16. stolje\u0107a pro\u0161iren i preimenovan u Kronborg. \u010cinjenica da se doslovno svaki brod morao zaustaviti u Kronborgu imala je nevjerojatan utjecaj na razvoj trgovine u gradu te je u 17. stolje\u0107u Helsing\u00f8r izrastao u tre\u0107i najve\u0107i grad u Danskoj.<\/p>\n

I nakon obustave naplate prolaza kroz \u00d8resund, Helsing\u00f8r je ostao strate\u0161ki va\u017ean grad. Krajem 19. stolje\u0107a tu je sagra\u0111eno veliko brodogradili\u0161te koje je radilo sve do 1983. godine, a na svojem vrhuncu sredinom 20. stolje\u0107a zapo\u0161ljavalo je \u010dak 3600 radnika. U Drugom svjetskom ratu Helsing\u00f8r je bio me\u0111u najva\u017enijim transportnim to\u010dkama za spa\u0161avanje danskog \u017eidovskog stanovni\u0161tva tijekom holokausta. A i danas je trajektna linija izme\u0111u Helsing\u00f8ra i Helsingborga jedna od najprometnijih u svijetu.<\/p>\n

Nakon zavr\u0161etka industrijske ere, grad Helsing\u00f8r se vrlo uspje\u0161no redefinirao te je 2013. zapo\u010det projekt Kulturhavn Kronborg<\/em>, \u0161to u doslovnom prijevodu zna\u010di Kronborg \u2013 luka kulture<\/em>. Projekt je po\u010deo privla\u010di sve vi\u0161e i vi\u0161e turista, a sve se vrti oko dvorca Kronborg koji se nalazi i na popisu svjetske ba\u0161tine UNESCO-a. Posebno su zna\u010dajne izvedbe Hamleta u originalnom Elsinoru (Kronborgu), a u tim predstavama nastupila su najve\u0107a svjetska gluma\u010dka imena kao \u0161to su primjerice \u00a0Laurence Olivier, Christopher Plummer i Jude Law. Ve\u0107ini turista to nije zanimljiv podatak, no meni je bilo drago \u010duti da je u Helsing\u00f8ru ro\u0111en svjetski poznati fizi\u010dar i matemati\u010dar Ludvig Lorenz.<\/p>\n

Kako sam u Helsing\u00f8r do\u0161ao vlakom razgled zapo\u010dinjem na glavnoj \u017eeljezni\u010dkoj postaji. \u010cim sam iza\u0161ao na veliki trg ispred \u017eeljezni\u010dke postaje prakti\u010dki sam do\u0161ao u trajektnu luku. Glavna atrakcija grada \u2013 dvorac Kronborg odmah je po\u010deo dominirati horizontom, a udaljen je svega dvadesetak minuta \u0161etnje od \u017eeljezni\u010dke postaje.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Pogled na Kronborg<\/figcaption><\/figure>\n

Kronborg je u po\u010detku bio jednostavna utvrda, bolje re\u010deno stra\u017earnica iz koje se kontrolirao prolaz tjesnacem. Krajem 16. stolje\u0107a kralj Fridrik II. odlu\u010duje utvrdu pretvoriti u veli\u010danstveni renesansni dvorac. Tako je dvorac i dobio ime \u2013 Kronborg (krunski dvorac). Na\u017ealost, ni pola stolje\u0107a kasnije po\u017ear je uni\u0161tio ve\u0107i dio dvorca, no kralj Kristijan IV. temeljito ga obnavlja, s time da sada interijerom po\u010dinju dominirati barokni ukrasi. Sredinom 17. stolje\u0107a dvorac zauzimaju \u0160ve\u0111ani i kao ratni plijen uzimaju ve\u0107inu umjetnina iz dvorca. Time dvorac prestaje biti atraktivan kraljevskoj obitelji te je krajem 18. stolje\u0107a pretvoren u vojarnu, a koristio se i kao zatvor. 1923. godine vojska napu\u0161ta dvorac, nakon \u010dega slijedi njegova temeljita obnova i otvaranje za javnost. Napomenimo da je \u0161vedska okupacija imala i zna\u010dajan arhitektonski utjecaj. Naime, okupacija dvorca pokazala je sve sigurnosne propuste, te je krajem 17. stolje\u0107a dvorac dodatno osiguran novim bedemima i krunom te se nakon toga smatrao najja\u010dom utvrdom u Europi.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Kronborg detalj<\/figcaption><\/figure>\n

Fridrik II. bio je strastveni ljubitelj kazali\u0161ta i za njegova boravka u dvorcu tu su se redovno odr\u017eavale kazali\u0161ne predstave, a sagra\u0111ena je i monumentalna plesna dvorana. Ta je plesna dvorana posebno zanimljiva budu\u0107i je sa svojim dimenzijama od 62 x 12 metara u vrijeme svojeg nastanka bila najve\u0107a u sjevernom dijelu Europe.<\/p>\n

Dvorac Kronborg bio je pozornica razli\u010ditih povijesno zna\u010dajnih doga\u0111aja i skandala, pa spomenimo neke. U dvorcu se primjerice 1589. godine odvijalo vjen\u010danje \u0161kotskog kralja Jamesa VI. i kraljice Ane, iako bez prisustva mlado\u017eenje. Nije se lo\u0161e podsjetiti da je James VI. naslijedio englesku kraljicu Elizabetu I. \u010dime su se de facto<\/em> ujedinile kraljevine \u0160kotske i Engleske, a na engleski tron zasjela je dinastija Stuart. Tako je danska princeza Ana postala i prva kraljica novog kraljevstva Engleske i \u0160kotske. U Kronborgu je 1772. godine bila zato\u010dena i danska kraljica Karolina Matilda nakon velikog skandala u kojem je njen ljubavnik Johann Friedrich Struenseen poku\u0161ao svrgnuti kralja.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Ulaz u kompleks dvorca Kronborg<\/figcaption><\/figure>\n

Osim povijesnih \u010dinjenica, dvorac zaslu\u017euje i neki osobni osvrt. Radi se o mjestu nevjerojatne kulturne va\u017enosti i biti na mjestu koje je inspiriralo Shakespearea da napi\u0161e Hamleta nevjerojatan je osje\u0107aj. Iako je dvorac zaista lijepo ure\u0111en i turisti\u010dki radnici nastoje do\u010darati \u017eivot srednjovjekovne Danske meni je nezaboravno iskustvo bila sama \u0161etnja do dvorca. Kako sam mu se pribli\u017eavao njegova monumentalnost postajala je sve o\u010ditija, a toliko je dobro obnovljen da u nekom momentu imate osje\u0107aj da se vra\u0107ate u pro\u0161lost. U dvorcu se mo\u017ee provesti nekoliko sati, ako ne \u010dak i \u010ditav dan, no to bih iskustvo ipak prepustio zaljubljenicima u povijest srednjeg vijeka. Ja sam se koncentrirao samo na glavne stvari i nekoliko nezaboravnih fotografija.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Kronborg, detalj<\/figcaption><\/figure>\n

Razgled dvorca zavr\u0161io sam taman oko ru\u010dka, a za to se kao stvoren pokazao restoran obli\u017enjeg Kulturnog centra s fantasti\u010dnim izborom tipi\u010dnih danskih sendvi\u010da koji se nazivaju Sm\u00f8rrebr\u00f8d. Radi se o \u0161niti kruha od ra\u017eenog bra\u0161na oboga\u0107enoj hladnim narescima, komadima su\u0161enog mesa, ribe, povr\u0107a i namaza. Iako sam u po\u010detku bio malo skepti\u010dan prema ovom jelu, moram priznati da me u svojoj jednostavnosti odu\u0161evilo.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Kulturni centar<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Sm\u00f8rrebr\u00f8d<\/figcaption><\/figure>\n

Kronborg nije jedini kraljevski dvorac koji se nalazi u Helsing\u00f8ru. Tu je i znatno manji dvorac Maryenlist okru\u017een lijepim parkom koji se isplati posjetiti. Udaljen je oko petnaest minuta \u0161etnje od Kulturnog centra, a do njega se mo\u017ee do\u0107i i lokalnom \u017eeljeznicom.<\/p>\n

Objasnimo najprije zbog \u010dega se na tako maloj udaljenosti nalaze dva kraljevska dvorca. Dvorac Kronborg, iako monumentalan, trebao je prije svega pru\u017eati sigurnost i osiguravati naplatu prolaza kroz tjesnac. Njegove jake utvrde nisu dozvoljavale previ\u0161e estetike, a kamoli velike vrtove koji su u doba renesanse bili prate\u0107a infrastruktura svakog kraljevskog dvorca. Stoga je bilo od presudne va\u017enosti na\u0107i alternativu, a lokacija starog samostana u bli\u017eoj okolici pokazao se izvrstan za izgradnju paviljona s vrtom. Tako je 1587. godine, \u00a0za vrijeme vladavine kralja Fridrika II. nastao Maryenlist. Potomci Fridrika II. rado su dolazili na ovaj posjed, no nakon \u0161vedske okupacije 1658. kraljevska obitelj vi\u0161e nije bila toliko zainteresirana za dvorac i sve se rje\u0111e koristio. Ipak, 1680. godine kralj Kristijan V. temeljito ga obnavlja i kraljevska obitelj ponovno ga po\u010dinje koristiti. Dvorac je dobio ime po kraljici Juliani Mariji, supruzi kralja Fridrika V. koja je tu vrlo \u010desto boravila. Nakon njene smrti kraljevska obitelj u potpunosti prestaje koristiti dvorac i daju ga na kori\u0161tenje glavnom direktoru carinarnice \u00d8resund. Zanimljivo je da je i mladi Hans Christian Andersen pisao o inspirativnoj ljepoti parka dvorca Maryenlist, a taj park prakti\u010dki je do danas ostao nepromijenjen.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Dvorac Maryenlist<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Vrtovi dvorca Maryenlist<\/figcaption><\/figure>\n

1851. godine kralj Fridrik VII. odlu\u010dio je kona\u010dno prodati dvorac kada ga kupuje ga op\u0107ina Helsing\u00f8r i iznajmljuje ga vlasniku obli\u017enjeg odmarali\u0161ta J. S. Nathansonu. Nathanson je kompleks dvorca uklopio u svoje odmarali\u0161te, a istovremeno je dobio genijalnu marketin\u0161ku ideju zbog koje veliki broj turista i danas posje\u0107uje Maryenlist. Naime, jednu je lokaciju unutar parka obilje\u017eio kao \u201eHamletov grob.\u201c Ispo\u010detka je to bila samo hrpa kamenja koju je Nathanson redovito obnavljao budu\u0107i se kao \u201emust have\u201c suvenir pojavila praksa uzimanja kamena s tog \u201egroba.\u201c Ipak 1926. godine u povodu petstote godi\u0161njice grada, na \u201eHamletov grob\u201c postavljen je granitni kamen u obliku sarkofaga, no veza s Hamletom nije se slu\u017ebeno spominjala . S jedne strane tog spomenika nalazi se reljef koji prikazuje stvorenje nalik lavu s jedne, a nalik jednorogu s druge strane. Lav simbolizira Hamleta (mu\u0161ku snagu), a jednorog Ofeliju (djevi\u010danstvo). Reljef je dizajnirao kipar Einar Utzon-Frank.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Hamletov grob<\/figcaption><\/figure>\n

1896. godine dvorac se izdvaja iz odmarali\u0161ta i iznajmljuje ga se kao stambenu zgradu, a sredinom pro\u0161log stelja u njega se useljava Gradski muzej i gradsko vije\u0107e. Danas se isklju\u010divo koristi kao izlo\u017ebeni prostor, dok se vrt mo\u017ee slobodno razgledati bez naplate.<\/p>\n

Dok se vra\u0107am do \u017eeljezni\u010dke stanice prolazim uz dvije najve\u0107e gradske crkva \u2013 crkvu Sv. Marije i katedralu Sv. Olafa. Crkva Sv. Marije sagra\u0111ena je u 15. stolje\u0107u kad se u Helsing\u00f8ru po\u010deo razvijati, a pripadni karmeli\u0107anski samostan jedan je od najbolje o\u010duvanih srednjovjekovnih samostana u sjevernoj Europi. Nakon reformacije crkva je dugo vremena bila prazna i slu\u017eila je kao \u0161tala, dok ju kralj Frederik II. krajem 16. stolje\u0107a nije predao njema\u010dko-nizozemskoj kongregaciji. Dugo godina su se mise u ovoj crkvi odr\u017eavale isklju\u010divo na njema\u010dkom jeziku i bila je poznata kao Njema\u010dka crkva. Samostan je nakon reformacije postao stara\u010dki dom i \u0161kola, a danas u njemu djeluje sjedi\u0161te biskupije i mali muzej. Arhitektonski crkva predstavlja vrijedan primjerak danske goti\u010dke arhitekture pri \u010demu se isti\u010de bogato ukra\u0161eni isto\u010dni zabat s prozorom visokim jedanaest metara. Osim vanjske impozantnosti, za razliku od ostalih danskih crkava kod ove toliko ne dominira klasi\u010dna bjelina, a na mjestima se mogu vidjeti i izvorne freske. Obnovljena je 1998. godine, a danas je poznata po orgulja\u0161kim koncertima, \u0161to zbog izvrsno o\u010duvanih orgulja iz 17. stolje\u0107a, a \u0161to zbog izvrsne akustike.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Crkva Sv. Marije<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Vrt ispred samostana uz crkvu Sv. Marije<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Samostan uz crkvu Sv. Marije<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Unutra\u0161njost crkve Sv. Marije<\/figcaption><\/figure>\n

Katedrala Svetog Olafa stoji na mjestu stare romani\u010dke seoske crkve iz 12. stolje\u0107a \u010diji se ostaci jo\u0161 uvijek mogu vidjeti na vrhu sjevernog zida broda. Po\u010detkom 15. stolje\u0107a crkva je pro\u0161irena i dodan joj je zapadni toranj, \u010dime njenim stilom po\u010dinju dominirati elementi gotike te dobiva formu trobrodne bazilike. Kao i ve\u0107ina crkvi u Danskoj sagra\u0111ena je crvenom opekom \u0161to joj daje zanimljiv kolorit. Posebno se isti\u010de krov oblo\u017een bakrom, a na mjestima i crnom glaziranom opekom. Napomenimo da je izvorni goti\u010dki toranj uni\u0161ten uraganom 1737. godine, no obnovljen je krajem 19. stolje\u0107a i danas je visok 105 metara. Status katedrale dobila je 1961. godine, a od 18. stolje\u0107a slu\u017ebeno je glavna gradska crkva. Unutra\u0161njost crkve odi\u0161e tipi\u010dnom bjelinom, a od umjetni\u010dkih dijela isti\u010de se nekoliko vrijednih oltarnih slika te ostaci starih fresaka.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Katedrala Svetog Olafa<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
Unutra\u0161njost katedrale Svetog Olafa<\/figcaption><\/figure>\n

Nakon razgleda katedrale nastavljam jednom od najljep\u0161ih ulica grada \u2013 Stengade. Ova je ulica prepuna razli\u010ditih trgovina i lokala, a njome dominira toranj gradske vije\u0107nice. Ovom ulicom i zavr\u0161avam razgled grada te se vra\u0107am na \u017eeljezni\u010dku stanicu.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Gradska vije\u0107nica<\/figcaption><\/figure>\n
\"\"<\/a>
\u017deljezni\u010dka stanica<\/figcaption><\/figure>\n

Helsing\u00f8r je direktnom \u017eeljezni\u010dkom vezom povezan s jo\u0161 jednom vode\u0107om danskom atrakcijom \u2013 mjestom Fredensbog, gdje se nalazi jedna od trenutnih rezidencija kraljevske obitelji \u0161to je sljede\u0107e na mojem rasporedu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Najoriginalnije mjesto na svijetu na kojem si mo\u017eemo postaviti pitanje To be, or not to be?<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":2083,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[122],"tags":[54,123,126,133,82,131,132,113,51,93,62,72,111],"class_list":["post-2091","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-danska","tag-blog","tag-danska","tag-dvorac","tag-elsinore","tag-fotografije","tag-hamlet","tag-helsingor","tag-povijest","tag-putovanja","tag-putovanje","tag-travel","tag-travelblog","tag-turizam"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2091","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=2091"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2091\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":2092,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/2091\/revisions\/2092"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2083"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=2091"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=2091"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.moja-putovanja.com.hr\/wp\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=2091"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}