Mali pogled u svakodnevicu danske kraljevske obitelji …
Monarhija kao državno uređenje za skandinavske zemlje dio je svakodnevice, no za mene koji živim u državi s republičkim uređenjem postojanje kraljevske obitelji nešto je s čime se ne susrećem svaki dan i samim time nešto što mi je posebno zanimljivo. Danska kraljevska obitelj iznimno je popularna, a sudeći po svim objektivnim i subjektivnim pokazateljima kraljica Margareta posao monarha obavlja zaista izvrsno.
Palača Fredensborg jedna je od najdražih palača kraljice Margarete i ona u njoj provodi gotovo pola godine, odnosno čitavo proljeće i jesen. Mjesto je to velikih događaja, kako obiteljskih tako i državnih, a vrlo često i događaja s međunarodnim značajem. Povlačeći paralelu s britanskom monarhijom mogli bi reći da je palača Fredensborg danski pandan dvorcu Windsor – monumentalni dvorac, usred prekrasne prirode, a opet dovoljno blizu glavnoj rezidenciji smještenoj u prijestolnici.
Kraljica Margareta ljeto provodi u svojim udaljenijim rezidencijama, palačama Marselisborg i Gråsten, dok palaču Fredensborg tada otvara za javnost. Bila je to savršena prilika za dobiti uvid u povijest, ali i sadašnjost danske monarhije. Možda se na prvu čini prilično voajerski šetati po dnevnom boravku jedne živuće kraljice, no s druge strane nevjerojatan je osjeća boraviti na mjestu iz kojeg se toliko uspješno vodi jedna država, ali i mjestu koje je posjetio značajan broj najvažnijih ličnosti iz bliže i dalje povijesti Europe i svijeta.
Palača je dala i ime okolnom gradiću koji se razvio zbog njenih potreba. Funkcioniranje dvora bez niza pratećih usluga naprosto nije moguće, a to je privuklo brojne trgovce i obrtnike koji su počeli stvarati naselje – današnji Fredensborg.
Fredensborg je udaljen od Copenhagena oko 40 kilometara, međutim ne postoji direktna veza vlakom već najprije treba prigradskom željeznicom (S-tog) doći do mjesta Hillerød, a zatim presjesti na lokalnu željeznicu Lille Nord što zajedno traje malo više od sat vremena. U mom slučaju put je bio malo jednostavniji budući sam se već nalazio u Helsingøru smještenom na zadnjoj stanici željeznice Lille Nord i od Fredensborga me dijelilo svega pola sata vožnje vlakom.
Željeznička postaja Fredensborg mala je lokalna postaja i moram priznati da sam dva puta provjeravao jesam li uopće došao na pravo mjesto, no iznimno dobri putokazi vrlo brzo su mi pokazali da sam na mjestu na kojem trebam biti. Putokazi vode na šetnicu kroz sami centar grada i koliko sam mogao vidjeti glavnu trgovačku ulicu. Palača je zaista blizu željezničke stanice i već nakon desetak minuta šetnje došao sam do ulaza na kojem je u svojem jednoličnom ritmu prilično nezainteresirano marširao pripadnik kraljevske garde.
Stavimo najprije palaču Fredensborg u povijesni kontekst. Izgrađena je 1726. godine za vrijeme vladavine kralja Frederika IV. koji je inspiraciju za njenu gradnju našao u talijanskom baroku. Naime, Frederik je još kao mladi princ posjetio Italiju i to pod lažnim imenom što mu je omogućilo da bez prevelike pompe bude gost u brojnim ladanjskim vilama. Talijanske vile, posebice one oko jezera na sjeveru i dan danas oduzimaju dah, tako da ne čudi što je Frederik htio kopirati tu opuštenu atmosferu, a obala jezera Esrum činila mu se kao fantastična lokacija. Zanimljivo je da Fredensborg nije zamišljen kao radna palača, već kao mjesto na kojem će se kralj moći zabavljati, daleko od državnih poslova.
Svakako treba objasniti i odakle naziv Fredensborg što u prijevodu znači Palača mira. Naime, u doba kada se palača počela graditi potpisan je mirovni sporazum između tadašnjeg Kraljevstva Danske i Norveške te Kraljevine Švedske, čime je okončan Veliki sjeverni rat koji je obilježio početak 18. stoljeća u skandinavskim zemljama. Kako bi se taj veliki trenutak u povijesti Danske upamtio, nova kraljeva rezidencija nazvana je imenom Fredensborg.
U vrijeme svojeg nastanka palača se sastojala samo od središnje zgrade kvadratnog oblika okružene popločanom terasom. Palača je bila smještena usred konstrukcije koja se naziva „lovačka zvijezda.“ Radi se o nizu ravnih staza niz koje se tijekom lova može slobodno pucati, a šire se iz središta. Ispred glavne zgrade nalazilo se osmerokutno dvorište okruženo jednokatnim krilima za poslugu. Istočno od dvorišta nalazila se konjušnica s prostorom za jahanje. Uz glavnu zgradu sagrađene su oranžerija, kapela te jednokatna zgrada u kojoj su boravili dvorjani i državni službenici, a nazivala se kuća Margrave.
U prvoj polovici 18. stoljeća čitav kompleks dodatno je preuređen. Glavna zgrada podigla se na dva kata i dograđeni su joj kutni paviljoni s piramidalnim krovovima te je tako preuzela današnji oblik. Oranžerija je preuređena u stambenu zgradu za dvorske dame, a sagrađena je i jedna nova zgrada koja se naziva zgrada Kancelarije budući su tu bili smješteni državni službenici i njihovi uredi dok je monarh boravio u palači. Kuća Margrave, kao i zgrade u oktogonalnom dvorištu također su podignute za jedan kat.
U drugoj polovici 18. stoljeća na vlasti je bio kralj Frederik V., a njegova druga supruga, kraljica Juliana Marija veći dio svojega života provela je u palači Fredensborg. Julijana Marija u jednom je periodu bila i regentica za vrijeme vladavine mentalno nestabilnog nasljednika svoga supruga Kristiana VII. te je u to vrijeme život u Fredensborgu prilično aktivan.
Nakon smrti kraljice Juliane Marije 1796. godine kraljevska obitelj palaču Fredensborg vrlo rijetko koristi. Tek se kralj Kristian IX., koji na vlast dolazi 1863. godine ponovno zainteresirao za Fredensborg i njegova obitelj tu se rado sastajala. Kristian IX. poznat je i pod nadimkom „tast Europe.“ Naime, njegove kćeri bile su kraljica Aleksandra i carica Dagmar, supruge engleskog kralja Edvarda VII. i ruskog cara Aleksandra III. Od tog se vremena kraljevska obitelj rado sastajala u Fredensborgu te palača postaje omiljeno mjesto druženja većine europskih monarha, a neki su je članovi kraljevske obitelji odabrali i za trajnu rezidenciju. Tako je nakon smrti kralja Frederika IX., oca današnje kraljice Margarete II., zgrada Kancelarije postala glavna rezidencija kraljice majke Ingrid sve do njezine smrti 2000. godine. Od 2004. do 2010. godine tu je bila glavna rezidencija obitelji princa prestolonasljednika, a danas je princ koristi kao ljetnu rezidenciju.
Palača Fredensborg može se razgledati isključivo u sklopu organiziranih tura koje se odvijaju na danskom ili engleskom jezik. Ture su iznimno dobro organizirane, a cijena jedne ture je oko stotinjak kuna. Bez plaćanja ture može se razgledati samo oktogonalni dio prilaza palači te vanjski dio vrtova.
Znakovi odmah upućuju na mjesto za kupovinu ulaznica gdje se nalazi i nekoliko klupa na kojima se može sačekati vodič. Stvarno moram pohvaliti osoblje koje organizira razgled, svi su bili nevjerojatno ljubazni i zaista se trudili da razgled bude iznimno ugodan i informativan.
U grupi nas je bilo vrlo malo, jedna dansko-engleska obitelj koja je istraživala svoje danske korijene, jedan Britanac koji radi u Danskoj i ja. Razgled je počeo u dvorištu gdje su nam najprije dali nekoliko osnovnih informacija o palači, naglašavajući da se radi o kraljičinom domu te zamolili za suzdržavanje od fotografija. Iako se radilo o zamolbi, elaborirano pitanjem kako bi se mi osjećali da horda turista fotografira naš privatni dom, na kraju su naglasili da će fotografiranje ipak biti strogo sankcionirano. Ustručavanje od fotografiranja osigurano je i provjerom gašenja mobitela te obvezom ostavljanja većih fotoaparata i kamera u prostoriji prije ulaza u palaču.
Na ulazu u palaču preuzela nas je kustosica specijalizirana za unutrašnjoj palače koja je zaista bila vrlo informativna i pokazala jako dobro poznavanje povijesti palače i povijesti kraljevske obitelji, a čitav razgled usmjerila je na život aktualne kraljice. Tako smo vidjeli sobu u kojoj kraljica voli provoditi večeri i sobu u kojoj doručkuje sa svojim dvorskim damama. Neke sobe imale su i službenu namjenu, kao što je primjerice soba u kojoj kraljica prima strane veleposlanike.
U jednoj od prvih prostorija bili smo upoznati s tradicijom da se šefovi država potpišu dijamantom na prozorima dvorca, premda se to danas radi na staklenim pločicama koje se posebno čuvaju. Vidjeli smo nekoliko povijesnih gravura, uglavnom članova obitelji, ali i nekoliko potpisa iz novije povijesti kao što je primjerice potpis američkog predsjednika Billa Clintona.
Jedna od impresivnih prostorija u kojoj smo se zadržali bila je glavna dvorana s kupolom u kojoj se održavaju domjenci i zabave u palači. Dvorana je dimenzija 15 x 15 metara i visoka je 27 metara. U nadsvođenu kupolu stropa svjetlost se ulijeva kroz pet prozora s crvenim okvirima i fenjer na vrhu kupole. Kustosica nas je upozorila da pokušamo uočiti jedan nedostatak u popločavanju poda. I zaista vrlo se brzo mogla pronaći jedna greška u uzorku. Naime radi se o tome da je kralj Frederik IV. naredio da se napravi namjerni nedostatak na podu, budući je smatrao da nitko nema pravo osporiti jedini izvor savršenstva – onaj božanski. Kustosica je također primijetila da je neispravna pločica možda dala Fredensborgu božansku zaštitu, jer u palači nikada nije bilo požara.
Nakon razgleda glavne zgrade uputi smo se do dvorske crkve koja je sagrađena u isto vrijeme kada je sagrađen i dvorac. Izvorno, kao i u drugim danskim crkvama interijer nije bio nešto posebno uređen, isticali su se jedino oltarni ukrasi. Ipak, 2006. godine dodana je monumentalna stropna slika dimenzija 8,5 x 3,5 metara. Crkva dvorca se koristi, između ostalog, za crkvene službe za kraljevsku obitelj kao što su vjenčanja, krštenja i krizme. Kraljica je zadržala stoljetnu tradiciju da se dvorska crkva stavlja na raspolaganje lokalnoj zajednici te se stoga mise otvorene za javnost ovdje održavaju gotovo svake nedjelje.
Od umjetnina ističu se oltar i propovjedaonica. Kako bi rektor pazio da propovijed ne bude dulja od jednog sata, na galeriji nasuprot propovjedaonice nalazi se set pješčanih satova. Četiri čaše pokazuju jedan, dva, tri i četiri četvrtine sata. Prvobitna kraljevska klupa bila je postavljena u sjeveroistočnom kutu crkve, s koje se pružao najbolji pogled na propovjedaonicu. Već 1728. godine Friderik IV dao je postaviti novu kraljevsku klupu u zapadnom dijelu crkve. Crkvene orgulje iznad kraljevske klupe izgrađene su 1848. godine.
Razgledom crkve završava razgled palače i sada nas preuzima druga kustosica koja nas vodi u vrtove kompleksa. Uz dvorac se nalaze predivni barokni vrtovi koji se prostiru na 120 hektara, a presječeni su sa sedam uličica koje se lepezasto odvajaju od glavne zgrade dvorca. Vrtovi su značajnije preuređeni krajem 19. stoljeća, a 2009. zamijenjena su brojna stara stabla te ponovno isklesana ili restaurirana većina skulpture. Što se tiče skulptura posebno je zanimljiva “Dolina Norvežana” (danski: Nordmandsdalen) s približno 70 skulptura norveških farmera i ribara.
Za vrtove palače najzaslužniji je kralj Frederik V. koji je želio rekreirati pompozne francuske barokne vrtove po uzoru na vrtove Luja XIV. u versajskoj palači. Sredinom 19. stoljeća vrtovi su djelomično poprimili englesko-romantični stil, a većina karakterističnih avenija baroknog razdoblja pretvorena je u mrežu vijugavih staza, no izvorna središnja avenija Brede Allé je zadržana.
Najzanimljiviji dio razgleda bili su privatni vrtovi koji se mogu razgledati samo ljeti, a smješteni su neposredno uz samu palaču. Ti su vrtovi stvoreni za vrijeme vladavine Frederika V, a radi se o mirnoj intimnoj idili bogato ukrašenoj stupovima i vazama, a posebno je zanimljiv kuhinjski vrt u kojem ima brojnih kultura koje kraljevska obitelj voli vidjeti na svojem tanjuru. Tu je također i cvjetni vrt u kojem se uzgaja cvijeće za ukrašavanje dvorca. Jako je zanimljiva nova zgrada oranžerije izgrađena 1995. godine u kojoj se zimi čuvaju nježnije biljke. Ova je zgrada nevjerojatno tehnički napredna i pruža brojne klimatske uvjete.
Kustosica je naglasila da je danska kraljevska obitelj oduvijek pokazivala veliko zanimanje za vrtlarstvo, a poseban doprinos današnjem izgledu vrta dala je kraljica Ingrid, majka današnje kraljice Margarete.
Nakon što je službena tura bila gotova odlučio sam se prošetati do jezera Esrum. Lijepo uređena staza vodi uz sam rub parka dvorca, a okružena je drvoredom što su savršeni uvjeti za šetnju. Jezero Esrum je po volumenu vode najveće dansko jezero, a prema površini koju zauzima drugo po veličini. Palača Fredensborg smjestila se na jugoistočnoj obali jezera. Na jezeru nije bilo ništa spektakularno, ali mogu reći da se radi o jednom idiličnom i mirnom mjestu na kojem je bilo ugodno odmoriti se. Na obali jezera bio je i jedan lijepi restoran, no nažalost bilo je još uvijek prerano za večeru.
Posjetom jezeru odlučio sam zaključiti razgledavanje za taj dan i polako odšetao natrag do željezničke stanice te nakon otprilike 90 minuta već sam ispijao izvrsni koktel u hotelu Moxy u Kopenhagenu koji mi je baza za razgledavanje Danske.
